Hoće li Europa i središnja Azija pasti u recesiju?

Prema danas objavljenom izvješću Grupacije Svjetske banke ECA Economic Update, zbog sukoba na Bliskom istoku, geopolitičkih napetosti i fragmentacije međunarodne trgovine ove godine očekuje se znatno usporavanje gospodarskog rasta u zemljama u razvoju u regiji Europe i središnje Azije.

Očekuje se da će rast u regiji usporiti na 2,1 posto u 2026. godini. Zbog viših troškova energenata koji ublažavaju  rast potrošnje te neizvjesnosti koje utječu na ulaganja rast u Rusiji trebao bi se smanjiti na 0,8  posto, a u drugim zemljama regije na 2,9   posto.

- I dalje je neizvjesno koliko će ova regija ostati otporna na trenutne izazove jer nekoliko zemalja ovisi o uvozu prirodnog plina, nafte i gnojiva. U mnogim će zemljama biti potrebni dodatni napori za rješavanje utjecaja krize, pri čemu u prvom planu trebaju biti ciljane mjere za zaštitu najranjivijih. Daljnje reforme usmjerene na rast poduzeća i otvaranje novih radnih mjesta također bi trebale pomoći pomoći u ublažavanju utjecaja krize i jačanju ekonomske otpornosti i dinamike - rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

Očekuje se da će u razdoblju 2026. – 2027. rast u središnjoj Aziji u prosjeku usporiti na 4,9 posto, nakon što se stabilizira proizvodnja nafte u Kazahstanu. Ove godine rast u srednjoj Europi vjerojatno će iznositi oko 2,4 posto, prije nego što se 2027. blago smanji na 2,3 posto, pri čemu slabiju potrošnju djelomično nadoknađuju javna ulaganja financirana sredstvima EU-a. Očekuje se da će, zahvaljujući infrastrukturnim ulaganjima i snažnom izvozu usluga, rast na zapadnom Balkanu sljedeće dvije godine u prosjeku iznositi 3,1 posto. Rast u Ukrajini ove će godine vjerojatno pasti na 1,2 posto zbog kontinuiranih sukoba, rastućih cijena energenata i fiskalnih pritisaka.

Produljeni i intenzivniji sukob na Bliskom istoku i dalje je najveći rizik koji može dovesti do velikih poremećaja u opskrbi energijom i gnojivom u svijetu, zbog čega bi se cijene energenata i hrane mogle znatno povećati, a regionalni rast dodatno smanjiti.

Zbog usporavanja rasta produktivnosti u brojnim zemljama Europe i središnje Azije u proteklih deset godina neki su kreatori politika opće reforme javnih politika dopunili industrijskim politikama, odnosno državnim intervencijama kojima su podupirali određene sektore, djelatnosti ili poduzeća.

U izvješću se u okviru posebne analize o načinu na koji zemlje mogu koristiti industrijske politike za ubrzanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta napominje da bi pristup regije mogao imati koristi od bolje definiranih i bolje usmjerenih i mjera koje će povećati buduću konkurentnost, a ne ustrajati na onima koje učvršćuju postojeće slabosti gospodarstva. Na primjer, trenutačno je gotovo dvije trećine intervencija u okviru industrijskih politika usmjereno na poljoprivredu i proizvodnju hrane, a samo 10 posto na visoku tehnologiju ili kapitalna dobra.

- Za veći rast produktivnosti i novih radnih mjesta zemlje Europe i središnje Azije mogle bi prednost dati ambicioznim reformama javnih politika kojima će modernizirati poslovno okruženje i poboljšati kvalitetu obrazovanja. Posebno prilagođene državne intervencije, kao što su industrijski parkovi i posebne gospodarske zone, najvažnija su vrsta industrijskih politika koje mogu pomoći u uklanjanju prepoznatih tržišnih nedostataka. Međutim, industrijske politike moraju se primjenjivati umjereno i samo privremeno - rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

U izvješću se preporučuje da se eventualne industrijske politike koriste za potporu novim i dinamičnim poduzećima i idejama iz privatnog sektora, a ne za zaštitu postojećih poduzeća, kao što su poduzeća u državnom vlasništvu, te da one moraju poticati, a ne narušavati tržišno natjecanje.