Hrvatska ekonomija usporava, rast ove godine pada prema dva posto

Prema novom izdanju Economic and Banking Outlooka grupe Intesa Sanpaolo, prognoza rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu korigirana je naniže na 2,0 posto, s ranijih 2,4 posto. Glavni razlozi su viši troškovi energije i slabija inozemna potražnja. Za 2027. godinu predviđa se blagi oporavak na 2,5 posto. U usporedbi, ostvareni rast BDP-a iznosio je 3,8 posto u 2023. te 3,4 posto u 2024. i 2025. godini.

Već u prvom tromjesečju 2026. vidljivi su znakovi usporavanja. Sezonski prilagođeni BDP bio je u stagnaciji u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je godišnji rast usporio na 2,4 posto, s 3,5 posto u posljednjem kvartalu prošle godine. Na nesezonskonoj prilagođenoj osnovi, rast je pao s 3,9 na 2,2 posto. Privatna potrošnja rasla je 2,6 posto godišnje, pridonoseći rastu BDP-a s 1,5 postotnih bodova, dok je državna potrošnja usporila na tek 0,7 posto, što je najslabiji tempo od drugog tromjesečja 2022. godine.

Slab rast investicija

Investicije su u prvom tromjesečju rasle 2,5 posto, znatno slabije nego 7,0 posto u prethodnom kvartalu. Razlog je ponajprije slabija aktivnost u građevinarstvu, čija je kvartalna aktivnost pala 0,6 posto, a godišnji rast usporio na 2,7 posto, što je najniže od drugog tromjesečja 2020. Ulaganja u strojeve i opremu također su pala, unatoč snažnom rastu ulaganja u IKT opremu.

Na izvoznoj strani, izvoz usluga porastao je 2,6 posto zahvaljujući povoljnim turističkim trendovima, uključujući devet posto više stranih dolazaka i noćenja. Izvoz robe ipak je pao 2,3 posto, što je rezultiralo ukupnim padom izvoza roba i usluga od 1,6 posto. S uvozom koji je marginalno pao za 0,3 posto, neto inozemna potražnja negativno je doprinijela rastu. Prema proizvodnom pristupu, primjetno je usporavanje u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, dok su nešto bolji rezultati zabilježeni u IKT sektoru i javnim uslugama.

Usporavanje maloprodaje

Rane indikacije za drugo tromjesečje upućuju na miješane signale. Maloprodaja je u travnju usporila na 2,0 posto s 3,3 posto u ožujku, a potrošačko povjerenje naglo je palo, da bi se dijelom oporavilo u svibnju. Oporavak je moguć ako se smire napetosti na Bliskom istoku i stabilizira promet kroz Hormuzski tjesnac, no daljnja eskalacija dodatno bi opteretila rast.

Na tržištu rada, stopa nezaposlenosti prema zadnjim dostupnim mjesečnim podacima iznosi 7,4 posto, dok je prosječna stopa u prvom tromjesečju bila 4,6 posto. Plaće su u ožujku rasle 7,9 posto na godišnjoj razini.

Usklađena inflacija usporila je na 4,9 posto u svibnju s 5,4 posto u travnju, uglavnom zbog nižeg rasta cijena hrane uz blago popuštanje inflacije usluga i energije. Unatoč tom smirivanju, zakašnjeli prijenos viših troškova energije trebao bi prosječnu inflaciju u 2026. zadržati na 4,8 posto. Za 2027. očekuje se značajnije usporavanje na 3,0 posto.

Na tržištu državnih vrijednosnih papira, prinosi na desetogodišnje obveznice prosječno su iznosili 3,3 posto od siječnja do svibnja, uz raspon od 0,4 postotna boda u odnosu na njemački Bund, a krajem svibnja prinos je dosegnuo 3,4 posto. Za kraj 2026. i 2027. predviđa se stabilizacija na 3,6 posto. Kratkoročne kamatne stope prognoziraju se na 2,4 posto u 2026. te 2,8 posto u 2027. godini. Agencija Moody's drži kreditni rejting Hrvatske na razini A3, a CDS spread godišnje prosječno iznosi 44,4 bazna boda.

Obveznice konkuriraju depozitima

Bankarski sektor Intesa Sanpaolo opisuje kao likvidan, profitabilan i adekvatno kapitaliziran, uz napomenu da državni dužnički instrumenti poput narodnih obveznica i zapisa sve snažnije konkuriraju bankovnim depozitima. Ukupni krediti rasli su 11,3 posto na godišnjoj razini do kraja travnja, potaknuti rastom kreditiranja stanovništva od 12,2 posto i solidnim rastom korporativnih kredita od 10,0 posto. Za cijelu 2026. prognozira se usporavanje rasta kredita na 8,6 posto, a za 2027. daljnja normalizacija na 5,8 posto.

Depoziti su rasli umjerenije, 6,4 posto na godišnjoj razini, pri čemu korporativni depoziti bilježe jači rast od 9,5 posto, dok depoziti stanovništva rastu sporije, po stopi od 5,2 posto. Za 2026. prognozira se prosječni rast depozita od 5,1 posto, a za 2027. godinu 3,8 posto. Omjer kredita i depozita iznosio je krajem ožujka 74,2 posto, što je pad u odnosu na prosjek 2025. od 77,2 posto. Udio loših kredita ostaje iznimno nizak i stabilan, iznoseći 2,3 posto krajem veljače.

Aktivne kamatne stope na kredite poduzećima prognoziraju se na 4,1 posto u 2026. i 4,7 posto u 2027., dok se pasivne kamatne stope na depozite stanovništva predviđaju na 2,0 posto u 2026. i 2,2 posto u 2027. godini, u odnosu na 1,9 posto u 2025.