Uvijek imamo dojam da su proizvodi u trgovini poskupjeli znatno više od statističkog prosjeka. Potrošačke cijene su, prema statističarima, u protekle dvije godine narasle 18,2 posto, ali je hrana poskupjela znatno više - 27,6 posto. Kako prosječni potrošač na hranu troši gotovo trećinu prihoda, tako njegova košarica proizvoda zaista najčešće poskupljuje više od 20 posto.
No, hrana nije poskupjela samo u trgovinama. S istim poskupljenjem susreću se i poduzetnici. Hranu za jedan topli obrok požeški Plamen u 2021. kupovao je za 1,14 eura, a dvije godine kasnije za 1,68 eura, odnosno 47,6 posto više. Prvi čovjek Plamena Vinko Matijević tvrdi da je za njih to precizan dokaz inflacije te da cijena hrane raste dvostruko brže od službene procjene. Ukupan trošak toplog obroka – kojeg je u cijelosti platio poslodavac - tako je porastao sa 3,27 eura na 3,90 eura, mahom zbog skuplje hrane, jer su ostale troškove praktički zamrznuli. To znači da je topli obrok za radnika koji je odradio 220 dana u godini poskupio sa 719 na 858 eura, a na godišnjoj razini od preko 60 tisuća obroka to je dodatni trošak veći od 37.800 eura.
I to nije jedini trošak. U Plamenu su mahom linearno povećali plaće, tako da su najniža primanja pratila ovakvo poskupljenje hrane – objašnjava Matijević. Pitamo ga kako objašnjava 20-postotnu razliku između službene i Plamenove ‘kuhinjske‘ inflacije.
- Pojma nemam kako su statističari izračunali npr. porast cijene ulja i masti od 8,9 posto u dvije godine, mislim da je puno toga bliže porastu cijene jaja od 57,6 posto. Osim toga, treba znati da je gnojivo lani bilo 2,5 puta skuplje nego prije dvije godine. Tako bi bilo jasnije da se zamrznuta cijena plina građanima vraća kao bumerang kroz skuplje gnojivo, odnosno hranu – zaključuje Matijević.
Kao da ova priča potvrđuje definiciju po kojoj je statistika točan zbroj netočnih podataka. Ili je obratno?