Kazne europskog AI akta gore su nego za GDPR. No, ima i dobrih vijesti

Europski Akt o umjetnoj inteligenciji, čiji začeci sežu još od 2018. godine, na snagu je u svim članicama Europske unije stupio u kolovozu prošle godine. Iako donosi niz prilika za razvoj te brzorastuće tehnologije, tu su i nova pravila igre kojih se sve tvrtke moraju pridržavati. Kao što je poznato, europski zakon o umjetnoj inteligenciji definira pet razina rizika za AI sustave, od onih koji su potpuno zabranjeni, preko visokorizičnih, do onih koji su za opću upotrebu i prihvatljivi. No, kako je na današnjoj konferenciji o izazovima implementacije AI-ja u poduzeća koju su organizirali Infobip, SLO CRO Gospodarska komora i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu upozorila Marijana Šarolić Robić, odvjetnica i potpredsjednica Udruge Cro Startup, tvrtke moraju temeljito proučiti AI akt jer su kazne za nepoštivanje izuzetno stroge.

Naime, kazne mogu dosegnuti čak do 35 milijuna eura ili sedam posto godišnjeg prihoda tvrtke, što je više nego u slučaju ranijeg europskog zakona o zaštiti podataka GDPR-a. Ipak, kazne nisu razlog zašto se uvodi regulacija umjetne inteligencije, naglasila je Šarolić Robić. Njihova je svrha 'natjerati' biznise da se usklade s europskim zakonodavstvom, no ne i da se boje kazni.

– Regulator je uveo isti sustav koji je već testirao na GDPR-u, samo što su kazne veće nego što su bile navedene za GDPR. Još su napravili distinkciju malih i srednjih poduzeća od velikih pa su kazne za MSP-ove modificirane. Međutim, one su i dalje jednako opasne – kaže Šarolić Robić.

Ubrzava se donošenje odluka

Tijekom panel rasprave koja je uslijedila, Davor Aničić, direktor tvrtke VelebitAI i član Upravnog odbora hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, objasnio je koje sve rizike te kazne donose za mala i srednja poduzeća.

– AI akt tu, srećom, u odnosu na GDPR prepoznaje male tvrtke i ipak propisuje nešto manje kazne. Za male tvrtke se govori o postotku svjetskog prometa, a ne o apsolutnom iznosu, jer kod GDPR-a je bio apsolutni iznos koji je mogao biti veći od ukupnih prihoda tvrtke ikad. No taj je postotak još uvijek značajan i nosi šest do sedam posto prihoda. Pitanje je kolika je profitna margina tvrtke – objasnio je Aničić, koji ispred CroAI-ja sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koja radi na izradi hrvatskog zakona o primjeni AI Akta.

Panel ai

foto

Njihov je prijedlog da, suprotno GDPR-u, za male tvrtke svako rješenje akta ne bude odmah izvršno, nego da imaju pravo podnijeti prigovor na rješenje, da se na osnovu toga odloži izvršnost tog rješenja, odnosno plaćanja kazne.

AI akt izazov je i za državu, priznao je na konferenciji Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, s ozbirom na to da transponiranje akta u hrvatsko zakonodavstvo mora osigurati zaštitu privatnosti i sigurnosti građana, a s druge strane ne smije se dogoditi da trgovačka društva zbog toga odlaze iz Europe.

Upravo zbog pretjerane normiranosti AI akta, što je Habijan ocijenio najvećim izazovom, ali i zbog brzog razvoja umjetne inteligencije, Vlada je prošli tjedan pokrenula izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. Prvotno je bila planirana strategija za razvoj AI-ja, no shvatili su da je takav dokument prezatvoren i ne može pratiti brze promjene te tehnologije. Zbog toga će i samo donošenje zakona biti brže, poručio je Habijan.

AI akt, dakako, nosi rizik i za potencijalne ulagače koji bi mogli odustati od ulaganja u AI tvrtke s obzirom da im rizik kojega donose potencijalne kazne nije prihvatljiv. To bi moglo negativno utjecati i na samu konkurentnost europskih poduzeća, što je problem koji tijekom aktualnih geopolitičkih previranja sve više dolazi do izražaja. Ipak, uočava se promjena načina razmišljanja na starom kontinentu.

– Europa je shvatila da mora biti konkurentnija i samostalnija na način da čuva vlastite podatke i ne ovisi o tuđim uslugama –  poručio je Aničić.

Damir Habijan

foto Samir Ceric Kovacevic

S tim promjenama svi imamo osjećaj da se nešto može promijeniti u kraćem roku, za razliku od donošenja GDPR-a koje je trajalo više od pet godina, napomenuo je na panelu Mitja Trampuž, predsjednik slovenske inicijative AI4SI i direktor tvrtke Creaplus sa sjedištem u Ljubljani.

– Do sada nismo mislili da je to moguće, no događa se promjena načina razmišljanja – potvrdio je Trampuž.

Gregor Strojin, partner u Deloitte Legalu, između ostaloga naglasio je kako AI akt donosi kazne, ali poduzeća paralelno mogu biti kažnjena i zbog mnogih drugih stvari.

Dva su roka već probijena

Međutim, od svega je najveći problem što se regulatori između sebe nisu dogovorili tko je zadužen za koji dio AI akta, pa se o tome za sada odlučuje na razini svake države posebno. Na primjer, u Austriji je čak šest različitih državnih agencija za AI akt. Ni u Hrvatskoj još ne postoji agencija koja će provoditi Akt o umjetnoj inteligenciji.

– Postoje samo glasine da je to Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) ili neko treće tijelo. U Austriji je to šest različitih agencija i dok se god oni ne usklade i ne postave interne pravilnike, oni ne mogu nikoga kažnjavati. Do 3. studenoga 2024. države su trebale dostaviti Bruxellesu popis institucija, ali nisu, i to ne samo Hrvatska, nego i druge države članice Europske unije – objašnjava Šarolić Robić.

Aničić, pak, očekuje da će upravo AZOP postati središnje tijelo za provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj. No dok se to ne dogodi, kazni neće biti.

Sve su tvrtke također već trebale provesti edukaciju svojih zaposlenika o AI pismenosti. Rok za to bio je 5. veljače 2025., međutim, mnogi tog roka nisu bili niti svjesni. AI akt se, naime, tiče svih tvrtki – bilo da AI nabavljaju izvana, razvijaju ga interno ili uvoze – i svega što ima veze s umjetnom inteligencijom. Šarolić Robić stoga svim tvrtkama savjetuje da se priključe na europsku platformu AI office jer preko nje svi biznisi mogu besplatno dobiti materijale i druge resurse za implementaciju AI akta te vidjeti što se od njih po tom pitanju očekuje.