Val stečajeva se širi: na udaru industrija, građevina i tekstil

Globalni stečajevi poduzeća porasli su za 12 posto početkom 2026. godine, pri čemu je Sjeverna Amerika s rastom od 22 posto bila glavni pokretač tog negativnog trenda. U takvom okruženju, kreditno-osiguravajuća kuća Coface značajno je revidirala svoje prognoze i sada za cijelu 2026. godinu očekuje globalni rast stečajeva od oko 6 posto, više nego dvostruko u odnosu na početna predviđanja.

Iza tog pogoršanja stoje geopolitičke napetosti, posebno na Bliskom istoku nakon sukoba s Iranom, koje se već osjećaju kroz rast troškova opskrbe, povećanu volatilnost cijena energije i opću neizvjesnost koja koči investicijske odluke.

Pritisak dolazi i s financijske strane, no unatoč početku ciklusa snižavanja kamatnih stopa, troškovi zaduživanja ostaju visoki, a poduzeća su u tu fazu ušla s povijesno visokim razinama duga. Coface upozorava da bi povećanje kamatnih stopa na kredite od samo 25 baznih bodova moglo biti dovoljno da rast stečajeva vrati na razine zabilježene 2025.

Najsnažnija povećanja stečajeva očekuju se u SAD-u i Francuskoj, gdje analitičari prognoziraju rast od 8 posto, te u Japanu s 7 posto. U Njemačkoj i Nizozemskoj predviđa se rast od oko 5 posto, dok se u Španjolskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje umjereniji rast između 2 i 3 posto.

Sektorski gledano, najviše su pogođeni građevinarstvo, kemijska industrija i tekstil, sektori koji su najizloženiji oscilacijama troškova proizvodnje i potražnje. U SAD-u su posebno pod pritiskom industrija i građevinarstvo zbog rastućih troškova financiranja, u Njemačkoj kemijska industrija zbog visokih cijena energije, a u Francuskoj i građevinski sektor i maloprodaja.

Posebno su ranjiva mala i srednja poduzeća, manje diversificirana i izloženija oscilacijama novčanog toka.

Vladine mjere podrške, po Cofaceovoj ocjeni, ovoga puta neće pružiti isti zaštitni učinak kakav su imale za pandemije i rata u Ukrajini. Dok je fiskalna potpora u velikim europskim gospodarstvima tada iznosila između 2 posto i 4 posto BDP-a, danas su programi znatno skromniji, najveći je španjolski, s oko 0,3 posto BDP-a, i usmjereniji isključivo na najranjivije sektore.