Kina rasprodala američke državne obveznice i povećala zlatne rezerve

Geopolitika je trenutno glavni faktora koji utječe na tržište roba. Zanimljivo je primijetiti da je za pojedine robe, politika i/ili geopolitika, postala fundament, a ne eksterni faktor. To se vrlo dobro vidi na primjeru sojinog ulja u SAD-u. Uglavnom, u tjednu iza nas fokus tržišta je bio na američko-iransku situaciju i ključno pitanje hoće li pregovori biti uspješni ili nas čeka novi rat, a s time onda i sve reperkusije po pitanju kretanja cijena svih burzovnih roba. Nije pomogla baš ni činjenica da su rusko-ukrajinski pregovori trajali svega dva sata prije nego što su bili prekinuti.

Kulminacija svega bila je u petak i subotu kada je Vrhovni sud srušio tzv. Trumpove carine. Za vikend je Trump najavio da će povećati globalni porez na 10 posto, najavljen dan ranije na 15 posto, nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio njegove sveobuhvatne recipročne tarife, dodajući novu neizvjesnost ekonomskim izgledima.

Carine obično smanjuju globalni rast, ograničavajući potražnju za robom, ali pritisak na dolar zbog Trumpovih najava pružio je određenu podršku pojedinim robama. Odnos eura i dolara trenutno se kreće oko razine od 1,18. Istovremeno, zlatom se ponovno trguje na razini iznad 5.100 dolara za uncu dok se srebrom trguje na razini iznad 85 dolara za uncu. 

Kina je prodala do sada 638 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama i sada drži samo 683 milijarde dolara, što je najniža razina od 2008. godine. U međuvremenu, kineske zlatne rezerve povećavale su se 15 mjeseci zaredom, dosegnuvši 370 milijardi dolara, što je novi maksimum. Zaključak bi bio da izlaze iz sustava duga/kredita FIAT valute.