Krčki most: Hrvatski objekt koji je 17 godina držao svjetski rekord

U subotu 19. srpnja 1980. u 13 sati trajekti Klimno, Novalja, Voz i Cresanka, koji su vozili na liniji Črišnjeva – Voz, otplovili su na druge pruge. Kolone automobila krenule su na Krk preko upravo izgrađenog mosta. Bio je to velik dan ne samo za otok Krk, koji je tada imao oko 17.000 stanovnika, nego za cijelu regiju, pa je na otvorenju bilo oko 25.000 ljudi.

Most je pušten u promet dva i pol mjeseca nakon Titove smrti, pa je i nazvan Titov most, ali je 1990-ih preimenovan u Krčki most. Građen između 1976. i 1980. godine, bio je najveći mostovni projekt na istočnoj obali Jadrana i jedan od najambicioznijih građevinskih pothvata u tadašnjoj Jugoslaviji. Projektirali su ga Ilija Stojadinović, Vukan Njagulj i Bojan Možina, a izgradile zagrebačka Hidroelektra  i beogradska Mostogradnja.

Svjetski rekorder iz Kvarnera

Tada najduži hrvatski most povezao je najveći hrvatski otok s kopnom, trajno promijenio prometnu kartu Kvarnera i uvelike promijenio život na Krku. No, nije bio poseban samo svojom duljinom od 1430 metara. Njegov veći armiranobetonski luk raspona 390 metara bio je u trenutku otvaranja najduži armiranobetonski luk na svijetu. Punih 17 godina svjetski rekord u jednoj od najzahtjevnijih grana mostogradnje nalazio se u Hrvatskoj.

Taj rekord držao je sve do 1997. godine, kada ga je nadmašio kineski most Wanxian s rasponom od 425 metara. No, Krčki most  i danas se ubraja među najveće armiranobetonske lučne mostove ikad izgrađene.

Pelješki most svog vremena

Danas je teško dočarati koliko je Krčki most bio važan 1980. godine.

U vrijeme njegova otvaranja Hrvatska nije gradila autoceste, nije bilo velikih infrastrukturnih investicija, a zračne luke i luke bile su neusporedivo manjih kapaciteta nego danas. Krčki most bio je simbol tehnološkog optimizma, sličan onome što je Pelješki most postao četiri desetljeća kasnije.

Nije slučajno da nakon njegova otvaranja gotovo trideset godina nije izgrađen nijedan most koji bi imao usporediv nacionalni značaj. Tek su Maslenički most nakon Domovinskog rata i Pelješki most 2022. godine dobili sličnu simboličku težinu.  

Most koji je nadživio svoje projektante

Posebno je zanimljiva usporedba s današnjim raspravama o Pelješkom mostu, koji će već ove jeseni, samo četiri godine nakon otvorenja, ići u sanaciju pukotina koje su se pojavile u površinskom sloju betona na stupovima mosta

Krčki most već je 46 godina izložen buri, morskoj soli i ogromnim temperaturnim razlikama. Najveći neprijatelj konstrukcije pokazala se korozija armature uzrokovana agresivnim djelovanjem soli, zbog čega su tijekom desetljeća izvođeni brojni zaštitni i sanacijski radovi. Posebno intenzivni radovi odvijali su se posljednjih godina, uključujući opsežne zahvate tijekom 2022. i 2023. godine.

Ipak, most i danas bez većih ograničenja svakodnevno služi prometu.

To je možda i najbolji dokaz kvalitete projekta koji je nastao još sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Od simbola budućnosti do uskog grla

Paradoks Krčkog mosta jest da danas više nije premalen zbog konstrukcije, nego zbog uspjeha.

No, most je bio projektiran za promet osamdesetih godina, a danas njime prolazi više od milijun vozila godišnje. Ima samo po jednu prometnu traku u svakom smjeru i širinu od 11,4 metra. U vrhuncu turističke sezone to često nije dovoljno, pa se opet stvaraju kolone kao nekad, kad se čekalo ukrcaj na trajekt.  

Upravo zato posljednjih godina sve se ozbiljnije govori o gradnji novog mosta između kopna i Krka. Razmatraju se rješenja s više prometnih traka, a dio prijedloga uključuje i željezničku vezu koja bi dugoročno povezala riječku luku s otokom i zračnom lukom Rijeka.  

Prema dosadašnjim planovima, novi most ne bi se gradio na sadašnjoj lokaciji nego nešto južnije, kod poluotoka Lanterna, gdje je morski prolaz znatno uži. Ugovor za projektiranje potpisan je 2024., rok za ishođenje lokacijske dozvole je 2027., a država planira dovršenje oko 2030. godine.

Most koji je promijenio Krk

Titov most predstavljao je vrhunac tadašnjeg građevinskog znanja, a do danas je Krčki most ostao jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih građevina.

Od svjetskog rekordera i simbola napretka pretvorio se u prometnu žilu kucavicu bez koje je teško zamisliti život najvećeg hrvatskog otoka.

Prije 46 godina Krčani su se oprostili od trajekta Črišnjeva – Voz. Danas, dok čekaju drugi most, ponovno govore o istoj stvari kao i njihovi roditelji 1980. – kako prijeći more brže i lakše.