Tehnološke dionice prošli su tjedan povukle indekse prema dolje

Na Wall Streetu i azijskim tržištima burzovni su indeksi prošloga tjedna oštro pali jer se tehnološki sektor ponovno našao pod pritiskom, dok su europski indeksi zabilježili različite predznake.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks skliznuo 0,9 posto, na 52.146 bodova, dok je S&P 500 pao 1,6 posto, na 7.457 bodova, a Nasdaq 2,9 posto, na 25.520 bod.

Pad indeksa ponajviše je posljedica pada cijena tehnoloških dionica, u prvom redu proizvođača čipova. PHLX indeks proizvođača čipova pao je od početka srpnja gotovo 18 posto.

Neodlučni analitičari

Cijene tih dionica jedan dan snažno porastu, a već drugi oštro padnu jer dio analitičara smatra da su cijene u tom sektoru previsoke, nakon snažnog rasta posljednjih godina, dok drugi drže da još ima prostora za njihov rast.

- S&P 500 pao je isključivo zbog velikog udjela dionica proizvođača čipova. Prije tri, četiri godine njihova 'težina' u indeksu iznosila je oko osam, a sada više od 20 posto. Ako pogledate ostatak tržišta, vidjet ćete da je sasvim u redu - objašnjava Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest.

Cijene dionica proizvođača čipova godinama su snažno rasle, a samo od početka ove godine više od 65 posto, dok je S&P 500 u tom razdoblju ojačao oko devet posto. Stoga su i očekivanja u vezi zarade tih kompanija velike.

Ostali sektori stabilniji

I dok tehnološki sektor posljednjih mjeseci znatno oscilira, ostali su sektori puno stabilniji. To se zahvaljuje stabilnom rastu gospodarstva i solidnim poslovnim rezultatima kompanija, kažu analitičari.

Od 49 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile financijska izvješća, njih 90 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa očekuju rast zarada u drugom tromjesečju za 26 posto na godišnjoj razini. Pritom se u tehnološkom sektoru očekuje rast zarada za prosječno 65,5 posto.

Europski indeksi različiti

A europski burzovni indeksi zabilježili su prošloga tjedna različite predznake. Londonski FTSE indeks porastao je gotovo 1 posto, na 10.600 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,95 posto, na 24.830 bodova. Pariški CAC ostao je, pak, gotovo nepromijenjen na 8.338 bodova.

Nesigurnost na tržištima posljedica je krize na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte, što bi moglo potaknuti rast inflacije. A to bi dovelo do povećanja kamata središnjih banaka, a time i do usporavanja rasta gospodarstava.

Dolar oslabio

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala jer je inflacija u SAD-u ponešto popustila, pa američka središnja banka vjerojatno neće već u srpnju povećati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,2 posto, na 100,75 bodova.

Pritom je tečaj eura porastao 0,2 posto, na 1,1440 dolara. No, američka je valuta ojačala prema japanskoj, za 0,4 posto, pa je cijena dolara dosegnula 162,40 jena. Polovicom tjedna dolarov indeks skliznuo je na najnižu razinu u mjesec dana jer je inflacija u SAD-u ponešto popustila. Potrošačke su cijene, naime, u lipnju pale 0,4 posto na mjesečnoj razini, pa je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 3,5 posto, ispod očekivanja analitičar.

Zbog toga su splasnula očekivanja da će američka središnja banka povećati kamatne stope već na sjednici u srpnju. No, kako se inflacija kreće znatno iznad ciljanih razina Feda od oko dva posto, vjeruje se da će kamate biti povećane u drugom dijelu godine, za barem 0,25 postotnih bodova.

- Čini se da je izvješće o inflaciji oslabilo argumente za povećanje kamata već u srpnju. Zahvaljujući tome, Fed je dobio na vremenu - kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Ipak, pred kraj tjedna dolar je umanjio gubitke jer se američka valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Na financijskim tržištima, naime, vlada nesigurnost kako zbog svakodnevnih napada američka vojske na Iran, tako i zbog rasta cijena nafte.