Kreće li uskoro zabrana korištenja društvenih mreža?

Ne, ne kreće, barem ne još, ali je dobar razlog da kliknete na tekst o nečemu 'dosadnom' kao što su zakonska regulativa i smjernice u digitalnom marketingu. Barem će biti tako dok netko ne odluči zabraniti i naslove kao mamce za publiku, poznatije i kao clickbait. Nedavno se raspravljalo i o 'zabrani scrollanja', no toga nećete biti pošteđeni čitanjem ovog teksta.

Što se događa u Australiji?

Australija je krajem 2025. kao prva zemlja na svijetu zabranila društvene mreže (Instagram, TikTok, Facebook, Snapchat, YouTube, Reddit, Twitch, X…) svim stanovnicima mlađima od 16 godina. Službene brojke govorile su kako će nestati i do dva milijuna korisničkih računa. Nakon nekoliko mjeseci informacije s terena govore kako su neki zbilja prestali koristiti društvene mreže, ali da je većina ipak odlučila prevariti sustav.

Malo šminke za punoljetnost

Korištenje lažnih dokumenata, VPN-ova kojima fingiraju pristup iz druge zemlje... Posebna vještina australskih tinejdžera postala je prevara umjetne inteligencije koja je po licu procjenjivala godine korisnika, što su 11-godišnjakinje uspjele s malo šminke. Opet, nekim mladolikim 16-godišnjacima ukinuti su računi jer ih je AI krivo procijenio i po šest godina mlađima.

Što se događa u EU?

Ono što je činjenica i s čime se svi možemo složiti jest da previše vremena provedenog na pametnim telefonima definitivno ne poboljšava kvalitetu života ni djeci ni odraslima. Pored ovisnosti, tu su i različite manipulacije kojima smo izloženi, pa je jedino sigurno kako će u budućnosti doći do sve više različitih smjernica, propisa i jače zakonske regulative.

EU je 2025. donijela Uredbu o pravilima političkog oglašavanja, pa su neki poput Mete (Facebook i Instagram) i Googlea (+ YouTube) unaprijed potpuno ukinuli političko oglašavanje (koje političari isto krše gore od australske djece, ali to je neka druga tema).

Tko su to influenceri?

Europska komisija u svrhu reguliranja digitalnog prostora donijela je tri uredbe: o digitalnim uslugama, o digitalnim tržištima i o umjetnoj inteligenciji. Uredbe, citiram, 'osiguravaju sigurniju i pravedniju okolinu na internetskim platformama, uključujući vrlo velike platforme i tražilice koje moraju poštovati stroge standarde transparentnosti, zaštite temeljnih prava korisnika i upravljanja sistemskim rizicima. Dodatno, Uredba o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act) postavlja obveze za odgovorno korištenje umjetne inteligencije u digitalnom okruženju, čime se sveobuhvatno potiče etičko, jasno i pošteno digitalno oglašavanje'.

Sve zbog kolača

Prve dvije uredbe, između ostalog, posebno su potaknute regulacijom tzv. influencera nakon niza skandala koje su prouzročili profili s velikim utjecajem. Najpoznatiji je svakako onaj Talijanke Chiare Ferragni na Božić 2023., koju su talijanske vlasti kaznile s milijun eura jer je obmanula pratitelje da novac od kupnje božićnog kolača ide u humanitarne svrhe. Ona je i dalje lijepa i utjecajna, izgubila je tek mizeran broj pratitelja, no to je bio okidač Europskoj komisiji da hitno mora nešto poduzeti.

Italija i Francuska vrlo su brzo donijele i zakonske regulative prema kojima influencere tretiraju kao i sve druge oglašivače te uvele vrlo visoke kazne. Ono što je ostalo pomalo nejasno je kako ih definirati, a zaključak je da smo influenceri svi koji imamo profil i na njemu nešto promičemo za protuuslugu.

Nemojte prijeći 25 tisuća pratitelja

Doduše, Talijani su odredili da posebno paze na one koji prijeđu pola milijuna pratitelja na jednom profilu ili imaju preko milijun pregleda sadržaja mjesečno.

Srećom po nas, još nemamo nikakvih primjera sankcija po tom i sličnim pitanjima. No, ako bi Hrvatska uzela primjer zapadnih susjeda i s obzirom na broj stanovnika, trebali bi se zabrinuti svi koji prijeđu 25 tisuća pratitelja ili 50 tisuća pregleda sadržaja mjesečno.

Kako je u Hrvatskoj?

Kod nas ne postoji nešto što bi se zvalo 'Zakon o digitalnom oglašavanju', ali to potpada pod različite zakone i propise poput Zakona o elektroničkim medijima i propisa o nelojalnoj tržišnoj utakmici i zaštiti potrošača gdje se zabranjuju zavaravajuće i agresivne prakse, 'skriveno' oglašavanje i lažne recenzije.

Što je još regulirano u Hrvatskoj, a krši se svakodnevno?

Nagradne igre na društvenim mrežama. Najdraži su oblik stjecanja novih pratitelja, lajkova, dijeljenja… Postoje jasna pravila o priređivanju nagradne igre i njezinu mehanizmu, a često se pravilima dodjele nagrade teško krši Zakon o igrama na sreću. Također, i Meta ima jasna pravila uvjetovanja lajkanja, praćenja, dijeljenja, koja se tek ponekad poštuju. Svi to rade? Da, svi oni koji (još) nisu sankcionirani.

Također, krše se i GDPR odredbe pa je AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) već izrekao milijunske kazne.

Kako to izbjeći?

Upravo smo dio edukacije 'Marketing u praksi: Kreirajte sami digitalnu prisutnost svoje tvrtke' posvetili ovoj temi. Na ovoj edukaciji ćemo i praktično pokazati kako kreirati kampanje koje su u skladu sa zakonom i normama.

Broj mjesta je ograničen, a prijaviti se možete klikom ovdje.