Pantheon AI: Struja neće poskupjeti, a mrežu dobiva Hrvatska

Podatkovni centar Pantheon AI pokraj Topuskog neće trošiti ni vodu ni struju iz lokalne mreže, a investitor će na svoj trošak izgraditi gotovo 300 kilometara novih dalekovoda i najveću trafostanicu u Hrvatskoj te ih besplatno predati u trajno vlasništvo Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS-u), poručeno je na medijskom brifingu o energetskim aspektima toga projekta, koji se održao danas u prostorijama Amadria Park Hotel Capitala u Zagrebu.

Najčešće javne nedoumice oko opskrbe centra energijom i utjecaja na cijene struje za građane nastojali su razložiti Mario Gudelj, voditelj energetskih projekata Pantheona, i Bruno Štambak, direktor poslovanja u Dalekovodu, članu Končara, koji je s projektom Pantheon partnerstvo formalizirao potpisivanjem pisma namjere u Dubrovniku, u sklopu summita Inicijative Triju Mora.

Podsjetimo, Pantheon AI projekt je istoimene američke tvrtke čiji je izvršni direktor Ryan Rich. Projekt je vrijedan 50 milijardi eura, a podatkovni centar bi po snazi trebao doseći jedan gigavat. Ugovor o razvoju projekta potpisali su uz Richa i hrvatski poduzetnik i suinvestitor Jako Andabak te Spiros Martinis, čija će tvrtka Greenvolt izgraditi fotonaponsku elektranu snage 500 megavata isključivo za potrebe centra. Projektant AI rješenja je tvrtka Parsec čiji je osnivač Mislav Crnogorac.

Gudelj je objasnio da je priča o dopremi energije zapravo jednostavna jer se sve svodi na izgrađenu infrastrukturu. Za realizaciju projekta planira se izgradnja četiriju dalekovoda napona 400 kilovolti, ukupne duljine oko 300 kilometara i nove trafostanice koja će biti najveća u zemlji. Cijela ta investicija vrijedna je između 400 i 450 milijuna eura.

– Sama infrastruktura napravljena je tako da ima jako velik faktor sigurnosti za napajanje samog centra. Gradimo četiri dalekovoda, a dovoljan je jedan da nas napoji i da imamo dovoljnu količinu električne energije – istaknuo je Gudelj, dodavši da svaki pojedini vod može prenijeti 1,3 gigavata snage, dok centru za stabilan rad treba kapacitet od jednoga gigavata.

Infrastruktura ostaje Hrvatskoj

Najveći dio izlaganja bio je posvećen odgovoru na dva pitanja koja se u javnosti najčešće postavljaju, a to je kako će se tolika energija uopće dovesti do podatkovnog centra i odakle će ona doći.

Naime, nova infrastruktura spojit će se na četiri od šest ključnih nacionalnih elektroenergetskih čvorišta i stvorit će dvije nove petlje umjesto dosadašnje jedne, čime se trajno povećavaju pouzdanost i kapacitet hrvatskoga sustava. Tu mrežu inače je dužan razvijati HOPS, pa će projekt zapravo ubrzati ono što je sustavu ionako bilo potrebno i u planu.

Gudelj je naglasio da regulatorni okvir drži Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), bez čijeg odobrenja HOPS ne može pokrenuti radove. Dio tih dalekovoda, okupljen u projektu Lika, HOPS je planirao početi graditi tek 2034. i dovršiti 2039. godine. Pantheon, s druge strane, cilja na dovršetak mreže i početak rada podatkovnog centra već u prvom kvartalu 2029. godine, što je ubrzanje od cijeloga desetljeća.

Postupci priključenja već su u tijeku, a elaborat optimalnoga tehničkog rješenja priključka izradio je Institut za energetiku te ga predao HOPS-u na reviziju zakazanu za 25. svibnja.

Nedoumice o navodnoj slabosti hrvatske mreže Gudelj je odbacio podsjećajući da hrvatski sustav, kao dio europskoga prijenosnog sustava, po sposobnosti uvoza i razini interkonekcije pripada u sam vrh u Europi. Naglasio je i da će sva izgrađena infrastruktura, neovisno o tome koliko će podatkovni centar raditi, biti besplatno predana HOPS-u i da će je koristiti svi proizvođači i potrošači u Hrvatskoj. Samo kroz mrežarine podatkovni centar bi u prvih pet godina trebao HOPS-u donijeti oko 400 milijuna eura prihoda.

Trase dalekovoda nisu nove, nego se uglavnom oslanjaju na planove koje je HOPS definirao još ranije, a vodovi završavaju na području Zagreba i Brinja te ne izlaze izvan zemlje. Trasa je predviđena prostornim planom Sisačko-moslavačke županije i uskoro ide u javnu raspravu.

Vlasnicima zemljišta neće se otkupljivati sva zemlja ispod vodova, nego će se primijeniti institut prava služnosti, pri čemu se vlasniku parcele na kojoj stoji stup jednokratno isplaćuje 80 posto vrijednosti, a za zonu ispod žica 30 do 40 posto, uz mogućnost neometanoga nastavka poljoprivredne proizvodnje.

Trafostanica i zemljišta za solarne elektrane gradit će se na površinama u vlasništvu poduzetnika i suinvestitora Jake Andabaka.

Energija iz vlastitih izvora

Na drugo pitanje, odakle struja, objašnjeno je da podatkovni centar neće koristiti električnu energiju koja se danas troši u kućanstvima, uredima i industrijskim pogonima, za čiju je opskrbu zadužen HEP.

– Energija koju trošimo neće dolaziti s tržišta Republike Hrvatske koje se trenutno koristi u privatnom i gospodarskom segmentu. Kompletnu potrošnju u podatkovnom centru planiramo iz obnovljivih izvora energije, dakle, iz solarnih elektrana, vjetroelektrana, geotermalnih i hidroelektrana, gdje god je to moguće – rekao je Gudelj.

Da bi se nahranio podatkovni centar, potreban je miks sunca i vjetra instalirane snage od oko dva gigavata na godišnjoj razini, što odgovara potrošnji od približno 5,5 teravat-sati godišnje. Energija će se nabavljati dugoročnim ugovorima o otkupu, takozvanim PPA ugovorima u trajanju od 20 godina, a prvi je takav već ugovoren s energetskom kompanijom Greenvolt za izgradnju namjenske solarne elektrane snage 500 megavata.

Gudelj je upozorio i da kronično nedostaje baterijskih spremnika za pohranu energije iz obnovljivih izvora, pa će se graditi i dodatni kapaciteti, i to litij-ionske baterije za pohranu, na zemljištu uz trafostanicu, za što je potrebno između 30 i 50 hektara.

Upravo tu Gudelj vidi i ključnu korist za Hrvatsku. Naime, na odobrenje i realizaciju trenutno čeka više od pet gigavata pripremljenih projekata solarnih, vjetro i geotermalnih elektrana, a ti su se projekti nagomilali jer su čekali cijenu priključenja koja je sada poznata. Da bi banke takve projekte financirale, proizvođačima trebaju sigurni kupci, pa će ponuda dugoročnih PPA ugovora izravno omogućiti izgradnju novih domaćih elektrana.

Hrvatska danas ima nešto manje od šest gigavata proizvodnih kapaciteta, što je dovoljno, a uvozi prije svega zato što na uvozu može dobro zaraditi.

– Naša izgradnja dovest će do toga da ćemo na mrežu jednoga dana moći priključiti dodatnih više od pet gigavata obnovljivih izvora energije koji sada čekaju početak gradnje. Nama treba možda dva gigavata, a sva ta razlika može se koristiti na tržištu za druge potrošače. Zato neće postojati tržišni mehanizam zbog kojega bi struja poskupjela, jer će na tržištu biti više energije – poručio je Gudelj.

Dalekovod spreman za posao

Tehničku izvedivost projekta potvrdio je i Štambak, poručivši da rokovi nisu sporni jer takvi zahvati za njegovu tvrtku nisu nikakav eksperiment.

– Godišnje po Europi izgradimo više kilometara dalekovoda nego što je ovdje najavljeno, pa nam to tehnički nije teško izvesti u dvije godine. Končar proizvodi transformatore i redovito izvodi ovakve objekte, a bili bismo ponosni izgraditi trafostanice i dalekovod u Hrvatskoj – rekao je Štambak.

Bruno Štambak, Dalekovod

Početak gradnje dalekovoda planiran je za četvrti kvartal 2027. godine. Ambiciozan vremenski okvir voditelji projekta usporedili su s gradnjom autocesta, podsjećajući da se nekad gradilo više od stotinu kilometara autoceste godišnje, a izgradnja dalekovoda logistički je jednostavniji zahvat.

Napise o navodnom isušivanju lokalnih rijeka oštro su demantirali, objasnivši da centar neće crpiti vodu iz javnoga vodoopskrbnog sustava ni iz rijeka, nego isključivo iz vlastitih bušotina na lokaciji, uz nadzor Hrvatskih voda. U tijeku su istražni radovi na pet ispitnih bušotina, a kad se utvrdi koliko vode ima, bit će poznato i konačno tehničko rješenje hlađenja.

Geotermalni izvori u okolici također se neće koristiti kako se ni na koji način ne bi ugrozila stoljetna tradicija toplica u Topuskom. Uz solarne elektrane formirat će se i kampus s pratećim sadržajima, među ostalim i nova vatrogasna postaja.