Otkazivanja i popusti: Hrvatski turizam platio danak nerealnim cijenama

Prve tjedne kolovoza u hrvatskom turizmu uz uobičajeno najveći promet u godini obilježavaju last-minute rezervacije, akcijske ponude hotelskih kuća i drugih pružatelja smještaja s popustima te manja posjećenost pojedinih destinacija i restorana, komentari su iz sektora o ljetnim trendovima.

Uz ultra last minute buking, uslijed daljnjih porasta troškova, povoljnijih ponuda, ali i klimatskih utjecaja s velikim vrućinama, sušama, požarima i olujama,  pojačano je i otkazivanje rezervacija u zadnji čas.

Pogled na pojedine rezervacijske sustave domaćih i stranih portala te hotelskih kuća i putničkih agencija, otkriva da se u kolovozu nastavlja trend iz predsezone s popustima na smještaj, pa su u nekim destinacijama i terminima akcijske ponude i do 30 posto povoljnije.

Kampovi i hoteli dobro popunjeni

Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu ocjenjuje jako interesantnom i izazovnom, od rupa u bukingu do ultra last minute rezervacija i laganih preslagivanja ili promjena tržišta.

Na pitanje o cijenama kaže da je bilo nekih korekcija tamo gdje je pojedini kamp procijenio, ali i da su to pojedinačni slučajevi, daleko od masovnog.

Predsjednica Udruženja hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan ističe da je sve u redu i da hoteli 'lijepo rade'.

- Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati -  komentira.

- Hoteli koji nude cjelovite sadržaje i imaju konstantnu kvalitetu, nemaju problema s bukingom - poručuje Jutt Ferlan.

Obiteljski smještaj u last minuteu

Za predsjednicu Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbaru Marković sve što se događa ove sezone, kako kaže, nije nikakvo iznenađenje, ali ju razočarava problem nerealnog rasta cijena i nedostatka kvalitetne ponude.

- Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minute-om. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju - iznosi Marković.

Iako će brojke na kraju dati konačnu sliku, ističe da više vjeruje onome što gleda na terenu, posebice u posljednjih mjesec dana kada je obilazila velik dio Dalmacije i Istre i razgovarala s iznajmljivačima, te vidjela da je u pojedinim destinacijama turista manje.

S druge strane, oni koji su došli ponašaju se drugačije nego prije, više vremena provode u smještaju i ne izlaze svaku večer na večeru ili u obilazak i normalno je da će to osjetiti u ugostiteljstvu i drugi koji žive od turističke potrošnje, smatra Marković.

- To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori - naglašava Marković.

Misli da je najveći problem što se u mnogim destinacijama turizmom još uvijek ne upravlja, da ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali upravljati destinacijama ili to ne rade ili ne razumiju što znači destinacijski menadžment.

- To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno. Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji - poručuje Marković.