Računovođe nose veliku odgovornost, a nemaju profesionalni okvir

Računovodstvo je ključna poslovna funkcija bez koje niti jedan poslovni sustav ne može funkcionirati. Danas se od računovođa očekuje puno više od pukog evidentiranja poslovnih događaja. Oni su često prvi stručni partneri poduzetnicima u donošenju važnih financijskih odluka, tumačenju propisa i upravljanju poslovnim rizicima. Nadalje, sve su više i ključna karika koja pokreće digitalizaciju poslovnih procesa i povezuje različite odjele unutar organizacije kroz prilagodbu novim propisima i tehnologijama. Unatoč toj odgovornosti, računovodstvena profesija istodobno nema odgovarajući profesionalni okvir, niti razinu zaštite koja odgovara njezinoj ulozi.

Upravo će se o toj temi raspravljati na panelu 'Računovodstvo: ključna profesija bez jasnog profesionalnog okvira?', koji će se održati u sklopu ACCEPT Finance Market-a, prvog regionalnog sajma računovodstva, financija i tehnologija, 16. listopada na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu.

Hrvatska danas ima brojne kvalificirane i iskusne računovođe koji svoj posao obavljaju stručno i odgovorno, često i uz kontinuirano usavršavanje koje sami financiraju i biraju, jer sustav to od njih ne traži. Upravo je to paradoks profesije, o njoj ovisi točnost financijskih izvještaja, ispravan obračun poreznih obveza i kvaliteta poslovnog odlučivanja i ne samo to već i podrška digitalizaciji poslovnih procesa, a pritom ne postoji jedinstven sustav koji bi prepoznavao stručne kvalifikacije, propisivao minimalne standarde edukacije ili osiguravao kontinuitet stručnog usavršavanja unutar profesije.

Posljedica te praznine nije nedostatak znanja pojedinaca, već velika neujednačenost kvalitete usluga na tržištu jer bez jasnih kriterija, isti naziv posla može značiti vrlo različite razine stručnosti, odgovornosti i pristupa. To dugoročno otežava profesiji da izgradi autoritet i cijenu rada koju zaslužuje, unatoč tome što se od nje traži sve više: ne samo tehničko znanje, već i razumijevanje digitalnih alata, komunikacijske vještine i sposobnost savjetovanja managementa.

Slične izazove imale su i druge struke koje danas djeluju unutar jasno definiranog profesionalnog okvira npr. javni bilježnici, revizori, porezni savjetnici, pa čak i turistički vodiči imaju svoje komore, zajednice na nacionalnoj razini, zakone i propise koji reguliraju uvjete i okvire rada, edukaciju, usavršavanje i odgovornost članova. Upravo im ta struktura osigurava prepoznatljivost, povjerenje tržišta i jasnu poziciju u društvu. Računovodstvena struka to danas nema, iako po opsegu odgovornosti i broju ljudi koji se njome bave zaslužuje usporedivu razinu uređenosti.

Vrijeme je da otvorimo ozbiljnu raspravu o statusu računovodstvene profesije i načinu na koji možemo osigurati veću kvalitetu usluga, zaštititi poduzetnike i javni interes, ali i omogućiti samoj struci da raste, razvija nove kompetencije i gradi autoritet koji joj pripada. To ne znači nužno stvaranje novih prepreka za tržište, već uspostavljanje jasnih standarda, prepoznavanje stručnih kvalifikacija i stvaranje okvira koji odgovara odgovornosti koju računovođe već danas nose u vremenu kad tehnologija upravlja poslovnim procesima i traži od struke značajne resurse.

Jedan od mogućih smjerova razvoja može biti snažnije povezivanje računovodstvene profesije sa srodnim, ali i tehnološkim područjima koja već imaju definirane profesionalne standarde i

odgovarajući okvir kao platforma za dijalog o tome kako bi taj okvir mogao izgledati za računovodstvo.

Autor: Ivan Čevizović, ovlašteni porezni savjetnik i predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika