IBM predstavio prvi PC: početak ere osobnog računalstva

Dana 12. kolovoza 1981. američki IBM predstavio je IBM 5150, prvo osobno računalo iz serije koja će uskoro postati poznata jednostavno kao PC. Iako osobna računala nisu nastala tog dana, upravo je IBM-ov model postavio standard na kojem će se graditi moderna informatička industrija.

Do tada su računala uglavnom bila rezervirana za velike tvrtke, državne institucije i tehnološke entuzijaste. IBM je prvi put ponudio uređaj iza kojega je stajalo najpoznatije ime tadašnje računalne industrije, čime je osobno računalo iz hobističkog projekta preraslo u ozbiljan poslovni alat.

'Prijenosno' računalo od 14 kilograma

Najprije je IBM 1975. izbacio model 5100, težak oko 24 kilograma volumena 60-ak litara. Računalo iz 1981. težilo je 11-14 kilograma i imalo volumen od 30 litara. To je zapravo bila kutija veličine manjeg kofera položena vodoravno na stol, a monitor je stajao na njoj. Ipak, model 5150 bio je znatno manji od tada uobičajenih računala u 'ormarima' koji su zapremali cijelu prostoriju.   

I cijena je bila 'zanimljiva'. Računalo iz 1975. stajalo je oko 20.000 dolara, osnovni model iz 1981. stajao je oko 1500 dolara, a tipična konfiguracija s monitorom i disketnim pogonom oko 3000 dolara, gotovo poput novog automobila. U 1980-ima se Yugo u SAD-u prodavao za 3990 dolara.  

Računalo na svakom stolu

IBM PC pokretao je Microsoftov operativni sustav PC DOS, a njegova otvorena arhitektura omogućila je drugim proizvođačima da ubrzo počnu izrađivati kompatibilna računala. Tako su nastali brojni "PC klonovi", koji su tijekom 1980-ih preplavili tržište i potisnuli mnoge konkurentske platforme. 

U Hrvatskoj i Jugoslaviji tada su u domovima i školama češća bila računala poput ZX Spectruma, Commodorea 64 i Atarija, ali i domaćih Galeba i Orla. Koristili su ih hobisti, učenici i prvi domaći programeri. Od sredine 1980-ih osobna računala počinju se sve snažnije širiti i po uredima, školama i poslovnim sustavima.

Uredski programi, elektroničke tablice i obrada teksta postajali su svakodnevni alati milijuna zaposlenika. Računalo je iz posebnih računalnih centara preselilo u urede, škole i domove. Mnogi povjesničari tehnologije zato upravo IBM PC smatraju simboličnim početkom ere osobnog računalstva.

Kako je IBM izgubio vlastitu revoluciju

Paradoksalno, tvrtka koja je pokrenula PC revoluciju nije postala njezin najveći pobjednik.

Otvorena arhitektura omogućila je konkurentima da proizvode jeftinija i često naprednija kompatibilna računala. Najveću korist od novog standarda izvukli su Microsoft sa svojim operativnim sustavima i Intel sa svojim procesorima. Tijekom devedesetih godina nastao je poznati tehnološki savez "Wintel", koji je dominirao svjetskim tržištem osobnih računala.

IBM se postupno povukao iz tog segmenta. Godine 2005. prodao je odjel osobnih računala kineskom Lenovu, uključujući i legendarni brend ThinkPad.

Gdje su danas PC-i?

Unatoč pametnim telefonima i tabletima, osobna računala nisu nestala. Naprotiv, postala su temelj digitalnog društva. Danas se koriste za rad, obrazovanje, razvoj softvera, znanstvena istraživanja, obradu podataka i igranje videoigara.

Razlika je u tome što se računalo više ne doživljava kao tehnološko čudo nego kao svakodnevni alat, jednako uobičajen kao automobil ili televizor.

A gdje je danas IBM?

Dok više nije sinonim za osobna računala, IBM je i dalje jedan od najutjecajnijih tehnoloških divova na svijetu. Tvrtka se danas bavi umjetnom inteligencijom, cloud računalstvom, kvantnim računalima i poslovnim informatičkim sustavima.

Drugim riječima, IBM je od proizvođača računala postao proizvođač tehnologija koje pokreću moderne računalne sustave.

Današnji pametni telefoni koji stanu u džep raspolažu milijunima puta većom procesorskom snagom i stotinama tisuća puta više memorije. No kad je IBM prije 45 godina predstavio svoj prvi PC, malo je tko mogao naslutiti da će upravo taj stroj postati temelj digitalnog svijeta u kojem danas živimo.