Nesigurnost oko carina pritisnula Wall Street

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi pali više od jedan posto zbog nesigurnosti u vezi američkih carina, ali i utjecaja umjetne inteligencije na pojedine sektore.

Dow Jones potonuo je 1,66 posto, na 48.804 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,04 posto, na 6.837 bodova, a Nasdaq indeks 1,13 posto, na 22.627 bodova.

Ulagači nisu skloni riziku nakon što je u petak američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. 'recipročne' carine koje je lani uveo predsjednik Donald Trump.

To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od 10 do 50 posto, moraju ukinuti, no Trump je najavio nove carine od 15 posto na uvoz iz svih zemalja, kao i dodatne namete.

Sve to izazvalo je nesigurnost na tržištima jer je Washington s mnogim zemljama potpisao trgovinske sporazume, primjerice s Britanijom i Australijom, po kojima su carine dosad iznosile 10 posto.

Osim toga, očekuje se velika zbrka s carinama jer je dosad više tisuća kompanija iz svijeta zatražilo povrat više od 175 milijardi dolara dosad plaćenih carina.

– Presuda Vrhovnog suda nije bila neočekivana. No, na tržištu sada vlada nesigurnost po pitanju carina. Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog napetosti na Bliskom istoku, kao i dvojbi o tome kojim bi sektorima najviše mogao naštetiti razvoj umjetne inteligencije – objašnjava Tom Hainlin, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

Dionice kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u AI-razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom da su godinama snažno rasle.

Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i dionice niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj umjetne inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.

– Dva su najvažnija pitanja povezana s AI-razvojem: koliko će koštati i koje će sektore poremetiti – kaže Hainlin.

Zbog toga je jučer među najvećim gubitnicima bio sektor proizvođača softvera, s padom cijena za prosječno 4,3 posto, a slijedio je financijski sektor s padom od 3,3 posto.

Većina azijskih burzi porasla

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,02 posto, na 10.684 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,06 posto, na 24.991 bod, a pariški CAC 0,22 posto, na 8.497 bodova.

MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši sedmi dan zaredom. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu, Tajvanu i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 1,9 posto, dok su u Australiji, Indiji i Hong Kongu pale između 0,1 i 2,1 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Tajvanu dosegnuli su nove rekordne razine, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica proizvođača čipova. S druge strane, hongkonški Hang Seng indeks potonuo je više od 2 posto zbog oštrog pada cijena dionica u zdravstvenom sektoru. U Šangaju su, pak, prvog radnog dana nakon višednevne proslave Lunarne nove godine cijene dionica porasle.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,90 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,50 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 154,45 na 155,30 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1770 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1815 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,71 posto, na 72,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,72 posto, na 66,80 dolara.