'Kad su me pitali o Spanu na burzi, mislio sam da su prevaranti'

Novac prikupljen na tržištu kapitala omogućuje rapidan razvoj kompanije kakav je nezamisliv s uobičajenim bankarskim kreditima. Na tržište se može izaći u svakom trenutku razvoja kompanije, no valja znati da je izlazak na burzu kroz početnu ponudu dionica (IPO) ipak rezerviran za kompanije s određenom veličinom te razinom prihoda i dobiti. To su neke od glavnih poruka s predstavljanja sandboxa 'Put na tržište' koji se u utorak održao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Podsjetimo, riječ je o programu osmišljenom u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koji zainteresiranim tvrtkama omogućuje simulaciju priprema za prikupljanje kapitala na tržištu, kako putem private equity i venture capital fondova, tako i putem izdavanja obveznica i dionica.

Kako je u uvodnom dijelu događanja istaknuo Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, prikupljanje kapitala potrebnog za razvoj poduzeća dugo je vremena bio problem u Hrvatskoj.

- S druge strane, nikad nije bilo više kapitala na raspolaganju nego danas za one koji se žele razvijati - naglasio je Stojić.

Među vodećima

Ako se promotri financijska snaga industrije rizičnog kapitala, ovdašnji fondovi trenutno raspolažu s 4,5 milijardi eura kapitala, a Hrvatska je već nekoliko godina vodeća među istočnoeuropskim državama po količini takve vrste kapitala. Iako su uvjeti kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj među ponajboljima u EU, Stojić smatra da su tržišta kapitala ključna ako želimo podići produktivnost koja je i dalje na 60 posto europskog prosjeka.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca

Povoljnom okružju doprinio je i zakonodavac, istaknula je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, dodavši kako nikada do sada država nije bila spremnija da kapital kojim raspolažu građani pogurne prema gospodarstvu. Kako je kazala, ulazak investitora u vlasničku strukturu kompanije zahtijeva i veću razinu odgovornosti i transparentnosti.

- Ako niste sigurni je li tržište kapitala za vas te što to investitori konkretno traže od vas, prijavite se u sandbox kako biste doznali - poručila je Staničić. Simulacija u sandboxu za prijavljene kompanije bit će potpuno besplatna, a cijeli postupak je povjerljiv.

Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe

Kakve sve benefite razvoju kompanije može donijeti novac prikupljen na tržištu jasno je pokazao Nikola Dujmović, predsjednik Uprave informatičke kompanije Span koja je 2021. uvrstila dionice na Zagrebačkoj burzi nakon IPO-a u koji su uključili i građane. Kako je kazao, motiv za izlazak na burzu bio je da kompanija nadživi svoje osnivače jer su neke starije IT kompanije odlaskom njihovih osnivača u mirovinu doslovno nestale s tržišta.

Upola kraće provjere

Dujmović je posvjedočio kako su aranžeri smatrali da je uključivanje malih ulagača nepotrebna gnjavaža s obzirom na spremnost ulaganja velikih institucionalnih ulagača, poput mirovinskih fondova. No, Uprava Spana inzistirala je na uključivanju građana i zaposlenika, a na kraju se u redu čekalo za upis dionica.

Nikola Dujmović se prisjetio kako je Span pripremu za izlazak na burzu odradio u sklopu programa Elite iza kojega je stajala Londonska burza.

- Kad je njihov predstavnik došao na sastanak, mislio sam da je prevarant jer zašto bi se Londonska burza interesirala za nas - prisjetio se Dujmović. U Elite programu ponajprije su naučili kako komunicirati svoju vrijednost. Osim kapitala koji je nakon IPO-a došao u kompaniju, izlazak na burzu donio je i još neke prednosti.

Naime, Span surađuje s desetak velikih globalnih informatičkih kompanija koje jednom godišnje provode provjeru primjerenosti suradnje. Nakon izlaska na burzu, te su provjere skraćene napola jer su ti klijenti svjesni da je izlazak na burzu zahtijevao regulatornu usklađenost, tvrdi Dujmović.

Osim izdavanja dionica, Span je izdao i obveznicu, vrijednu 25 milijuna eura. - Ta obveznica ima fiksnu kamatu. Nema bankovnog kredita koji nudi fiksnu kamatu na rok otplate od deset godina. Osim toga, kod kredita ne bi dobili više od sedam milijuna eura - izjavio je Dujmović. Zahvaljujući kapitalu iz te obveznice, Span je već otvorio sedam novih tržišta, dodao je Dujmović.

Iskustva iz perspektive tvrtke koja se oslonila na VC fondove iznio je David Rey Hudeček iz platforme za zapošljavanje Ding. S njim je razgovor vodio Stevica Kuharski iz fonda Fil Rouge Capital. Ding je isprva svoj razvoj financirao novcem iz EU fondova, a potom se odlučio za investitora iz svijeta rizičnog kapitala. - Htjeli smo postići brzinu razvoja i to nam se činilo kao najpogodniji put - izjavio je Hudeček. Što se tiče zahtjeva takve vrste ulagača, Stevica Kuharski je kazao kako kod kompanija s godišnjim prihodom od 300 tisuća eura VC fondovi žele vidjeti rast između 25 i 40 posto, i to na mjesečnoj razini.

Znaju li uzeti novac?

No, odluka o investiranju ovisi o još nečemu, kazao je Kuharski na panelu koji je okupio neke od partnera u projektu sandboxa. To je kvaliteta vodećih ljudi. - Prvo što nam je važno jest razina znanja koju osnivači tvrtke imaju te imaju li liderski potencijal. Važno nam je i da su u stanju doći do našeg kapitala, jer ako to ne mogu, neće moći ni u kasnijim rundama dokapitalizacije - naglasio je Kuharski.

Stevica Kuharski, Fil Rouge Capital

Luka Rimac iz odvjetničkog ureda Mamić Perić Reberski Rimac naglasio je kako prilikom izlaska na tržište kapitala ne postoji jedno rješenje koje je prikladno za sve. Ako je tvrtka mlađa, okrenut će se VC fondovima, dok će kompanije koje su etabliranije na tržištu biti prikladnije za PE fondove ili za izlazak na burzu.

Ivan Majić iz Zagrebačke banke naglasio je kako je prilikom izlaska na tržište bitan profil kompanije, ali i motivi vodećih ljudi, poput želje za generacijskom tranzicijom.

Kao pozitivan primjer Majić je istaknuo Bosqar koji se iz obiteljske kompanije preobrazio u kompaniju s milijardu eura prihoda i 100 milijuna eura operativne dobiti.

- Bosqar je iskoristio sve poluge koje pruža tržište, početnu ponudu dionica, sekundarnu ponudu, izdavanje obveznice, kapital PE fondova - naglasio je. No, za izlazak na burzu ipak je potrebno da je kompanija organizacijski ustrojena, da postoji netko tko brine o financijama, ljudskim resursima i ostalim segmentima poslovanja. - Kompanija može razmišljati o IPO-u kad dosegne minimalno šest ili sedam milijuna eura EBITDA - tvrdi Majić.

Neovisno o tome je li se kompanija odlučila za fondove, izdavanje obveznice ili IPO, svaki instrument traži pripremu, dodao je Vjeran Buljan iz revizorske tvrtke Deloitte.

- Kod IPO-a se mnoštvo priprema događa godinama ranije - istaknuo je Buljan. Kod izlaska na tržište treba uzeti u obzir i da se razina odgovornosti bitno podiže, kazala je Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri. - Ono što je ranije bio samo interes zaposlenika ili kupaca postaje interes cijele javnosti - zaključila je Laco.