Kriptousluge u Hrvatskoj odsad samo uz MiCA licencu

Od 1. srpnja 2026. u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji kriptousluge mogu pružati samo društva koja su dobila odgovarajuću licencu prema Uredbi MiCA, europskom regulatornom okviru za tržišta kriptoimovine. Time je završilo prijelazno razdoblje tijekom kojeg su određena društva, poznata kao pružatelji usluga virtualne imovine, odnosno VASP-ovi, mogla nastaviti pružati kriptousluge bez licence, na temelju ranijeg režima uređenog Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nakon završetka prijelaznog razdoblja kriptousluge u Hrvatskoj smiju pružati isključivo društva koja su ishodila kriptolicencu i stekla status pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, odnosno CASP-a. Riječ je o društvima koja su prošla postupak licenciranja, upisana su u Hanfin registar i nalaze se pod njezinim nadzorom u dijelu poslovanja povezanom s kriptoimovinom.

Kriptousluge hrvatskim građanima mogu pružati i društva iz drugih država članica Europske unije, ali samo ako su dobila odobrenje svojeg nacionalnog regulatora i notificirala namjeru pružanja usluga u Hrvatskoj. Takva društva nalaze se na Hanfinom popisu notificiranih društava iz država članica EU-a ovlaštenih za pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom. Uz njih, kriptousluge mogu pružati i određene financijske institucije koje su već pod nadzorom Hanfe ili Hrvatske narodne banke, pod uvjetom da iskažu interes za takve usluge i prođu propisani postupak notifikacije.

Samo pet od 17 VASP-ova dobilo licencu

Tijekom prijelaznog razdoblja u Hanfin VASP registar bilo je upisano 17 pružatelja usluga virtualne imovine. Od toga je pet društava na vrijeme pokrenulo postupak licenciranja, dobilo kriptolicencu za poslovanje kao CASP prije isteka prijelaznog razdoblja i upisano je u Hanfin registar ovlaštenih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Ta društva mogu nastaviti pružati kriptousluge i nakon 1. srpnja 2026., i to na neodređeno vrijeme. S druge strane, VASP-ovi koji nisu ishodili kriptolicencu nakon završetka prijelaznog razdoblja više ne smiju zakonito pružati kriptousluge.

Hanfa navodi da, radi zaštite interesa klijenata i provjere zakonitosti postupanja, prati aktivnosti hrvatskih VASP-ova koji nisu pravodobno dobili kriptolicencu. Regulator pritom provjerava jesu li ta društva pripremila plan za prestanak pružanja usluga, jesu li klijente pravodobno obavijestila o promjenama te jesu li osigurala mehanizme za povrat novca i kriptoimovine klijentima, ako su takvu imovinu držala.

Društva koja su prestala pružati kriptousluge bila su dužna o tome obavijestiti klijente kojima su aktivno pružala usluge. Ako su držala novčana sredstva ili kriptoimovinu klijenata, trebala su ih vratiti u skladu s uputama klijenata. Hanfa pritom napominje da takva društva, kao i bilo koje druge pravne osobe, u svakom trenutku mogu pokrenuti postupak licenciranja, ali kriptousluge smiju ponovno pružati tek nakon što dobiju kriptolicencu.

Građanima se savjetuje provjera registra

Hanfa upozorava korisnike kriptousluga na rizike poslovanja s društvima koja se ne nalaze u njezinim registrima. U najgorem slučaju, korisnici takvih usluga mogu ostati bez svojih sredstava ili postati žrtve prijevare.

Građanima se zato savjetuje da prije trgovanja, ulaganja ili prijenosa novca i kriptoimovine provjere točan naziv društva preko kojeg žele poslovati te utvrde nalazi li se ono u Hanfinim registrima. Ako na internetskoj stranici nije jasno naveden naziv pravne osobe koja upravlja platformom ili pruža uslugu, to može biti znak da se radi o neovlaštenom pružanju kriptousluga ili mogućoj prijevari.

Regulator upozorava da je praksa pokazala kako subjekti bez licence često pokušavaju neovlašteno nuditi i pružati kriptousluge. Građani koji prepoznaju takve aktivnosti pozivaju se da ih prijave Hanfi na adresu [email protected] kako bi regulator mogao pravodobno reagirati i poduzeti mjere zaštite ulagatelja i tržišta.

Što se smatra kriptouslugom

Kriptousluge su usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice bitcoinom, etherom ili stablecoinima poput USDC-a, a smiju ih pružati samo ovlaštena društva. Među najčešćim uslugama koje se pružaju hrvatskim građanima su posredovanje u kupoprodaji kriptoimovine, odnosno mjenjačke usluge i usluge razmjene, te skrbništvo nad kriptoimovinom, pri čemu licencirano društvo za klijente čuva sredstva za pristup njihovoj kriptoimovini, uključujući privatne ključeve.

U kriptousluge spadaju i zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu u ime klijenata, savjetovanje o kriptoimovini, upravljanje portfeljem kriptoimovine te upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom.

Hanfa ističe da ne pružaju sva licencirana društva sve vrste kriptousluga. U registrima je kod svakog licenciranog društva navedeno koje konkretne usluge smije pružati, zbog čega korisnici ne bi trebali pretpostaviti da svako društvo s licencom automatski ima odobrenje za sve aktivnosti na tržištu kriptoimovine.

Licenca donosi širi nadzor

Da bi pravna osoba dobila Hanfinu kriptolicencu za poslovanje kao CASP, mora ispuniti niz zakonski propisanih uvjeta. Među njima su primjerenost članova uprave i vlasnika, dovoljna razina kapitala, uspostavljene interne kontrole, odgovarajuća organizacijska struktura, mehanizmi za prepoznavanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te upravljanje IKT i sigurnosnim rizicima, uključujući rizike povezane s kibernetičkim napadima.

Pokretanje postupka licenciranja ne znači da će društvo automatski dobiti odobrenje. Cilj postupka je temeljita provjera društava koja žele pružati usluge povezane s kriptoimovinom, posebno zato što takve usluge često uključuju raspolaganje imovinom klijenata.

Dobivanjem licence društvo postaje CASP, upisuje se u Hanfin registar i postaje subjekt nadzora Hanfe u cijelom dijelu poslovanja koji se odnosi na kriptoimovinu. To je značajna promjena u odnosu na raniji režim za VASP-ove, koji su bili nadzirani ponajprije u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

ESMA poziva na uredan izlazak s tržišta

Na završetak prijelaznog razdoblja upozorilo je i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ESMA, u priopćenju pripremljenom zajedno s nacionalnim regulatorima. ESMA je pozvala društva koja nisu ishodila kriptolicencu na odgovorno ponašanje i uredan prestanak pružanja usluga, uz zaštitu interesa klijenata.

Klijenti društava koja nisu dobila licencu, neovisno o tome je li riječ o društvima iz Europske unije ili izvan nje, ne ostvaruju zaštitu predviđenu Uredbom MiCA, uključujući zaštitu imovine klijenata. Zbog toga se korisnicima kriptousluga u EU-u savjetuje da provjere je li njihov pružatelj usluga ovlašten prema MiCA-i u ESMA-inu registru te da, ako nije, poduzmu mjere zaštite. To može uključivati prijenos kriptoimovine na licenciranog CASP-a ili u vlastiti novčanik.

Društva koja nisu ishodila licencu trebala bi s malim i institucionalnim klijentima jasno, pravodobno i kontinuirano komunicirati o mjerama zaštite imovine i planovima prestanka pružanja usluga. Klijenti pritom trebaju biti upoznati s rokovima za prijenos, realokaciju, zatvaranje pozicija ili povrat imovine, kao i s rokom do kojeg će eventualne preostale pozicije biti automatski zatvorene.

ESMA i nacionalni regulatori izravno su u kontaktu s relevantnim subjektima te koordiniraju aktivnosti kako bi pratili provodi li se prestanak pružanja usluga bez odgode. Naglasak je na zaštiti klijenata, financijskoj stabilnosti i integritetu tržišta, a u koordinaciju su uključeni i Europsko bankarsko tijelo te Tijelo za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Regulatori pritom, prema potrebi, mogu poduzeti i koordinirane mjere protiv društava koja nastave pružati kriptousluge bez licence.