Svaki treći student o financijama pita umjetnu inteligenciju

Financijska pismenost studenata u Hrvatskoj u primjetnom je porastu, no taj vid znanja mora postati neka vrsta obiteljske vrijednosti koju je potrebno početi stjecati čim ranije, a ne isključivo tek na studiju. Tim više jer u današnjem svijetu preplavljenom informacijama, često s društvenih mreža i upitne vjerodostojnosti, mladi često vrlo brzo gube fokus na neku temu.

Kako se moglo čuti na predstavljanju trećeg istraživanja financijske pismenosti studenata zagrebačkog Sveučilišta u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), primjetan je porast osnovnog indeksa u odnosu na prvo istraživanje iz 2016., ali i drugo iz 2022. godine. Istraživanje te pripadajuću znanstvenu studiju proveo je Forum za primijenjena interdisciplinarna istraživanja pod vodstvom profesora Mihovila Anđelinovića s Ekonomskog fakulteta te docentice Ane Pavković sa Sveučilišta Sjever.

Tko radi i uči, bolje razumije financije

Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 studenata s deset najvećih fakulteta u Zagrebu, čime je obuhvaćeno gotovo dvije trećine ukupne studentske populacije. Rezultati su pokazali kako prosječna razina financijske pismenosti za ovu godinu iznosi 0,699, a financijsko-mirovinske pismenosti 0,655. Tako se prosječni indeks financijske pismenosti popeo na 70 posto, nasuprot 67 posto u 2022. te 59 posto prije deset godina.

Kako su tijekom predstavljanja rezultata naglasili Anđelinović i Pavković, vremensku vrijednost novca ispravno je prepoznalo 93 posto ispitanika, a da su diverzificirana ulaganja pametniji način od 'držanja svih jaja u jednoj košari' smatra 91 posto. Nadalje, osnovni kamatni račun razumije 90 posto studenata, dok složeni kamatni račun rješavaju nešto slabije. Njih 89 posto razumije i penalizaciju zbog ranijeg odlaska u mirovinu. S pravilima kreditiranja upoznato je 87 posto ispitanika, a točne odgovore o valutnim odnosima dalo je 65 posto studenata.

Većina, njih 53 posto, zna koliki se osnovni iznos iz plaće izdvaja za mirovinu, a tek nešto manje ispitanika točno je odgovorilo i kako se taj iznos raspodjeljuje.

Kad je riječ o profilu, financijski pismeniji su studenti koji tijekom studija rade, više prate poslovne vijesti iz medija, na višim su godinama studija i imaju viši prosjek ocjena, istaknula je Ana Pavković. Također, studenti su pokazali bolje rezultate od studentica.

Umjetna inteligencija kao savjetnik

Rezultate istraživanja prokomentirali su i sudionici panela koji je potom održan, uz moderiranje Dajane Barbić, izvanredne profesorice s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija, istaknula je kako su rezultati u skladu s onima iz istraživanja na nacionalnoj razini, a koja pokazuju stalni rast financijske pismenosti građana. Međutim, iznenadila ju je razlika u znanju između studenata i studentica.

Dodala je da prije 25 godina financijska pismenost nije ni bila tema. Zorić se osvrnula i na podatak da trećina studenata koristi umjetnu inteligenciju u svrhu financijskog savjetovanja, a 10 posto studenata i primjenjuje savjete koje je dao AI. Zorić je dodala kako se mladi često informiraju i na društvenim mrežama, poput TikToka, gdje većina informacija o financijama nije točna.

Tomislav Jagušt, prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), kazao je da je vjerodostojnost umjetne inteligencije ponekad upitna u područjima gdje se pojavljuje i matematika. - Alati umjetne inteligencije sve će se više koristiti, ali morate biti svjesni vjerodostojnosti - kazao je Jagušt. Najbolje rezultate u istraživanju pokazali su studenti Ekonomskog fakulteta, dok se FER izdvojio po najvećem pozitivnom pomaku u odnosu na istraživanje prije četiri godine. Jagušt je kazao kako je fakultet, prije godinu i pol, uveo programe financijske pismenosti, baš na zahtjev studenata.

Međutim, da bi se dobila realnija slika financijske pismenosti mladih, treba proširiti opseg istraživanja, s obzirom na to da dvije trećine srednjoškolaca u Hrvatskoj pohađa strukovne škole, smatra Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Po njegovu sudu, kad se priča o financijskoj pismenosti govori se i o promjeni ponašanja, a znanje je preduvjet za to. - Financijske okolnosti ne idu na ruku promjeni ponašanja; osobna potrošnja raste već 40 mjeseci zaredom, a zastrašujuće je što većina građana misli da će ekonomsko stanje stalno biti bolje - kaže Galić.

Većinu zanima samo kripto

Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine hrvatsko društvo doživjelo je ogromnu tranziciju prema potrošačkom društvu, dodao je Galić, u koje su mladi ušli s nedovoljnom razinom educiranosti o financijama. Po njegovu sudu, financijska pismenost mora se razvijati kao obiteljska vrijednost. U približavanju te teme širim slojevima potrebna je suradnja svih dionika, od Ministarstva i regulatora do obrazovnih institucija, poručila je Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

- Mladi barataju s pojmovima, ali je njihov fokus na stavovima oko kojih vlada veliki 'hype', poput kriptovaluta. Preko takvih tema trebalo bi im pojasniti i druge teme, poput štednje - smatra Verić. Kristijan Buk, predsjednik Uprave društva za upravljanje mirovinskim fondovima Allianz ZB te sadašnji predsjednik UMFO-a, prisjetio se predavanja o mirovinskoj štednji koje je održao na Pravnom fakultetu s tadašnjim šefom Hanfe Antom Žigmanom. Praktički sva pitanja studenata odnosila su se na kriptovalute.

- Mladi su danas bombardirani vijestima o kriptovalutama, stalnom rastu američkih dioničkih indeksa ili brzom povećanju bogatstva američkih milijardera. Kad to pročitaju, misle da do brzog bogatstva mogu doći i oni, pa je logično da ih ne zanima dugoročna štednja - poručio je Buk.