HUP: Hrvatska jaka u turizmu, poslovno upravljanje vuče je na dno

Hrvatska ostvaruje bolje rezultate u ekonomskim performansama nego u kvaliteti poslovnog okruženja, zaključak je analitičara Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na temelju istraživanja o konkurentnosti država IMD World Competitiveness Ranking 2026. Kako stoji u ovotjednom HUP Fokusu, Hrvatska je prema IMD World Competitiveness Ranking 2026 zadržala 53. mjesto među 70 ekonomija. Na prvu, riječ je o stagnaciji, no detaljniji uvid donosi važnija opažanja.

Hrvatska je 32. prema ekonomskoj uspješnosti i 49. prema infrastrukturi, dok je prema poslovnoj učinkovitosti tek 65. među 70 zemalja.

- Očite razlike u navedenim područjima pokazuju kako ostvarujemo bolje rezultate u ekonomskim performansama nego u kvaliteti poslovnog okruženja - stoji u analizi koju potpisuju ekonomisti Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić.

Slabi u ključnim područjima

Za razliku od gospodarskih pokazatelja, gdje je Hrvatska uglavnom ‘u sredini’, anketni dio istraživanja otkriva znatno slabije rezultate u područjima ključnim za konkurentnost, poput tržišta rada (oko 65. pozicije već tri godine). Među razlozima su nefleksibilni radni uvjeti, manjak (kvalificiranih) radnika i kompetentnog rukovodstva te neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Kako navode u HUP-u, zajedničko tim područjima jest da ne mjere kapital ili infrastrukturu, već sposobnost poduzeća da učinkovito upravlja rastom, ljudima i ulaganjima. Rezultati upućuju da je najveći prostor za rast konkurentnosti u organizacijskim kapacitetima poduzeća i dostupnost znanja za poslovne procese i ulaganja.

Hrvatska ima puno bolje rezultate u međunarodnoj razmjeni (22. mjesto), a među najjačim pokazateljima su prihodi od turizma (1. pozicija) i saldo izvoza usluga (3. mjesto), što potvrđuje važnu ulogu izvoza usluga i turizma za našu ekonomiju. Među najboljim pokazateljima su ‘izvozni sektori’ nasuprot ‘domicilnim’ granama.

To sugerira da je konkurentnost izvoznika snažnija od ukupnog poslovnog okruženja, što je jedno od ključnih obilježja hrvatskog profila konkurentnosti.

Uspješnost u međunarodnoj razmjeni se pak ne prenosi jednakomjerno na poslovnu učinkovitost. Hrvatska je tek 56. prema produktivnosti i učinkovitosti, 54. prema kvaliteti financiranja te 65. prema tržištu rada, a 69. prema upravljačkim praksama, što je najlošiji rezultat među svim pokazateljima konkurentnosti.

Bolji u 'gostima'

Razlika između ranga međunarodne trgovine (22.) i poslovne učinkovitosti (65.) je među najvećima u našem profilu konkurentnosti. To sugerira da se konkurentske prednosti određenih uspješnih sektora i poduzeća ne prenose ravnomjerno na ostatak ekonomije. Sportskim rječnikom, bolji smo kad ‘igramo’ u gostima nego na domaćem terenu.

Usporedba sa Slovačkom i Poljskom pokazuje da uspješna integracija u ino-tržišta ne mora biti praćena većim zaostatkom u učinkovitosti. U tim je zemljama jaz između ino-konkurentnosti i poslovnih performansi bitno manji, što sugerira da se koristi od izvoza, ulaganja i tehnološkog napretka učinkovitije prenose na ostatak gospodarstva. Ključnu ulogu imaju kvaliteta upravljanja, raspoloživost stručnih znanja i institucionalni okvir koji poduzećima omogućuje brži rast i razvoj aktivnosti veće dodane vrijednosti.

Ovogodišnji IMD rezultati pokazuju da se struktura izazova Hrvatske značajno promijenila. Dok se među bolje rangiranim područjima nalaze međunarodna trgovina i pojedini pokazatelji investicijske aktivnosti, slabiji rezultati sve su više koncentrirani u komponentama koje određuju sposobnost nacionalne ekonomije da znanje, tehnologiju i kapital pretvara u održiv rast. To upućuje na promjenu razvojnih prioriteta u odnosu na razdoblje kada su glavni izazovi bili makroekonomska stabilnost i investicijski oporavak.

Novi izazov

Zajedničko obilježje većine slabije rangiranih pokazatelja jest da se odnose na učinkovitost korištenja raspoloživih resursa. Drugim riječima, izazov više nije kako povećati dostupnost kapitala, nego iz postojećih ulaganja, tehnologije i rada ostvariti snažniji rast produktivnosti, odnosno veći gospodarski učinak. Upravo na tom području nastaje razlika između gospodarstava koja rastu temeljena na agregatnoj potražnji i onih koja rastu temeljena na produktivnosti.

IMD rezultati stoga upućuju na nekoliko prioriteta za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smatraju u HUP-u. Prvi je povećanje raspoloživosti kvalificirane radne snage i specijaliziranih znanja kroz jačanje STEM obrazovanja, širenje dualnog obrazovanja, veće uključivanje stranih stručnjaka na tržište rada te veće ulaganje poduzeća u cjeloživotno obrazovanje zaposlenika

Zatim, potrebno je jačanje investicija koje doprinose rastu produktivnosti i tehnološkoj modernizaciji kroz ubrzanu amortizaciju ulaganja u tehnologiju i opremu, snažnije porezne poticaje za R&D te učinkovitije usmjeravanje javnih i EU sredstava prema projektima s visokom dodanom vrijednošću

Na kraju, udruga poslodavaca predlaže razvoj predvidivijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnih opterećenja, konkurentniji porezni tretman rada i potrošnje, kraće investicijske procedure, veću regulatornu stabilnost te daljnje jačanje tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja.