Rat Izraela i Irana pogurao dionice oružja i nafte

Eskalacija sukoba između Irana i Izraela posljednjih dana izazvala je snažne potrese na financijskim tržištima. Dok rakete lete po Bliskom istoku, pojedine kompanije, osobito u obrambenom i energetskom sektoru već bilježe značajan rast vrijednosti dionica.

Kako sukob ulazi u peti dan, na tržištima se očekuje snažan rast potražnje za naprednim naoružanjem, sustavima proturaketne obrane i obavještajnim tehnologijama.

Dionica američkog proizvođača oružja Lockheed Martin, najvećeg svjetskog obrambenog izvođača po prihodima, dosegnula je novu povijesnu razinu i zatvorila je trgovanje na 676,70 dolara, nakon rasta većeg od četiri posto. Borbeni zrakoplovi F-35, precizno navođene rakete i radarski sustavi te kompanije nalaze se u središtu zračne kampanje koja se trenutačno vodi nad i oko Irana.

Rast se proširio i na ostatak obrambenog sektora

Dionice Northrop Grumman porasle su oko šest posto, potaknute interesom za njihove stealth bombardere i sustave proturaketne obrane. Kompanija RTX Corporation, ranije poznata kao Raytheon, ojačala je gotovo pet posto, dok su i L3Harris Technologies te General Dynamics zabilježile solidan rast.

Značajan skok ostvarila je i tehnološka tvrtka Palantir Technologies, čiji se analitički alati koriste u obavještajnim operacijama. Njezine dionice porasle su gotovo šest posto.

Rast je zabilježen i u Europi, premda nešto umjereniji. Njemački proizvođač oklopnih sustava Renk Group i talijanska obrambena kompanija Leonardo također su porasli, jer investitori očekuju povećanje narudžbi iz NATO-vih zemalja i dodatne izvozne poslove.

Analitičari ističu da su obrambeni proračuni, koji su već bili planirani za rast 2026. godine, sada suočeni s još manje političkih prepreka u Washingtonu i europskim prijestolnicama.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi operacije mogle trajati 'četiri do pet tjedana' ili 'znatno dulje', dok Iran nastavlja lansirati projektile i dronove prema ciljevima u regiji. Financijska tržišta stoga se pripremaju na dulje razdoblje intenzivnih vojnih aktivnosti.

Energetske kompanije na valu rasta cijena

Rast obrambenih dionica snažno odudara od šire slabosti tržišta, što pokazuje koliko su koristi od krize koncentrirane u malom broju sektora. Uz proizvođače oružja, najveći dobitnici trenutačno su i energetske kompanije. Iranski uzvratni napadi već su uključivali udare na energetske objekte u Saudijskoj Arabiji i Kataru, kao i prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Tim pomorskim prolazom prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom, pa bi njegovo zatvaranje moglo izazvati snažan skok cijena energenata. Zbog cijene situacije cijena nafte Brent premašila je 85 dolara po barelu, i stigla na najvišu razinu od 2024. Na tom valu brzo su porasle i dionice najvećih naftnih kompanija.

ExxonMobil zabilježio je rast veći od četiri posto i novu povijesnu vrijednost dionice, dok su Chevron, Occidental Petroleum i ConocoPhillips ostvarili slične dobitke. U Europi su dionice kompanija Shell plc i TotalEnergies također rasle, prateći globalni skok cijena energenata.

LNG tržište pod pritiskom

Situaciju je dodatno zakomplicirala objava katarske državne kompanije QatarEnergy o privremenoj obustavi proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) nakon iranskih napada dronovima na postrojenja u Ras Laffanu i Mesaieedu. Nakon te objave, europska referentna cijena plina TTF skočila je za više od 50 posto te je do utorka dosegnula oko 62 eura po megavatsatu.

Tržišta su reagirala brzo jer bi dugotrajniji prekid proizvodnje mogao izazvati preusmjeravanje globalne potražnje za plinom i ponovno potaknuti inflaciju energenata u Europi.

Dionice kompanija povezanih s LNG-om također su ojačale. Među njima su američki izvoznik Cheniere Energy, kompanija Venture Global LNG te australski proizvođač Woodside Energy.

Analitičari ipak upozoravaju da bi stvarna zamjena opskrbe mogla potrajati, zbog ograničenja u transportu i dugoročnim ugovorima, što znači da će cijene energenata još neko vrijeme ostati izrazito osjetljive na geopolitički razvoj situacije. Zbog naglog rasta cijena i potencijalnih poremećaja u opskrbi, Europska komisija najavila je da pomno prati stanje na tržištima energije te da će ovoga tjedna sazvati posebni sastanak s državama članicama i Međunarodna agencija za energiju kako bi procijenila moguće rizike za europsku opskrbu energijom.