Smanjuje se komorski doprinos obrtima, uvodi se obiteljski obrt
Ante Šušnjar
Izmjene Zakona o obrtu donose financijsko rasterećenje, lakši nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika i rad uz mirovinu
Izmjenama Zakona o obrtu koje je Vlada u petak uputila u saborsku proceduru obrtnici će biti ponešto financijski rasterećeni, jer će se komorski doprinosi smanjiti s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, a također će se uvesti i neke statusne novosti poput instituta obiteljskog obrta.
– Želimo hrvatskim obrtnicima omogućiti jednostavnije poslovanje i dati im veću podušku u prilagodbi zahtjevnijim uvjetima suvremenog tržišta – rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Institut obiteljskog obrta omogućit će članovima obrtnikovog kućanstva da mu pomažu bez zasnivanja radnog odnosa, a također će učiniti jednostavnijim nastavak rada nakon njegove smrti, uz uvjete i rokove nasljednicima za stjecanje potrebnih posebnih kvalifikacija.
Novost je i da će obrtnicima biti omogućeno nastaviti obavljati registriranu djelatnost i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine.
– Dodatno se uređuje majstorska škola koja će omogućiti kvalitetnije i modernije obrazovanje i osposobljavanje za obrtnička zanimanja – rekao je Šušnjar.
Predložene izmjene predviđaju i da majstorske školu mogu, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), osnivati i jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne i fizičke osobe.
Također predviđaju i da se naukovanje može provoditi ne samo kod obrtnika, već i u trgovačkom društvu, ustanovi, zadruzi ili udruzi koja obavlja gospodarsku djelatnost.
Iako se nakon javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu spekuliralo da bi za male obiteljske obrte u trgovini mogla biti ukinuta zabrana rada nedjeljom, ministarstvo gospodarstva kao predlagač je u obrazloženju predloženih izmjena navelo da rad nedjeljom trgovaca, zabrana rada, kao i iznimke od zabrane nisu predmet uređenja tog zakona.
Premijer Andrej Plenković je u uvodnom govoru na sjednici vlade istaknuo da je broj obrta u Hrvatskoj od 2016. godine, kad ih je bilo 75 tisuća, porastao za 83 posto ili 63 tisuće, dok je broj zaposlenih u obrtima porastao sa 175 na 240 tisuća ljudi, što je porast od 37 posto.
– Promičemo obrtništvo među mladima. Još jednom podsjećam da je 70 posto mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja upravo u strukovnom obrazovanju, što govori o značaju obrta za naše mlade generacije – kazao je Plenković,.
Istaknuo je da se sustav stipendiranja mladih povećava, kako u broju stipendista, tako i u alociranim iznosima.
