Rizik za Hrvatsku: Milijuni za plinovod u prazno?

Kad je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH dao zeleno svjetlo za Zakon o južnoj interkonekciji, a hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pred američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom u Dubrovniku potpisali sporazum o gradnji plinovoda koji će se povezati na LNG terminal na Krku, činilo se da je pitanje dana kad će bageri početi kopati. Projekt vrijedan između milijardu i pol i 1,8 milijardi dolara ekspresno je zapeo za oko i hrvatskoj građevinskoj operativi koja se ponadala velikim angažmanima i prilici da znatno podigne vlastite prihode na tako masivnome infrastrukturnom projektu.

Politički interesni balvani

No cijela se priča iznova zakomplicirala, i to gdje drugdje nego u političkim turbulencijama brdovitoga Balkana, gdje ni plinovod koji bi trebao donijeti energetsku sigurnost i otvoriti milijunske poslove ne može pobjeći od dobro poznate formule: što je projekt važniji, to je više političkih interesa koji ga mogu zakočiti. Trenutačno se pregovori vode zbog koncesije, državne imovine i mjerodavnosti, što samo znači da je početak radova odgođen zbog dobro poznate balkanske discipline: svi su za projekt, ali svaka bi ga strana prilagodila svojim interesima.

A dok se ta situacija ne raspetlja, valja podsjetiti na to da je trenutačno jedini izvor plina u susjednoj državi onaj ruski, Gazpromov plin, koji dolazi Turskim tokom preko Bugarske i Srbije. Srbija je tu najmanji problem. Bugarska, kao članica EU-a, do kraja 2028. mora prekinuti sve odnose s Moskvom, pa tako i transport plina prema trećim stranama, a to će posebno ugroziti BiH.

Zapad već godinama upozorava da Moskva energente upotrebljava kao geopolitičko oružje, pa je i odluka da BiH dobije alternativu ruskom plinu donesena daleko od Sarajeva, u mnogo većim geopolitičkim igrama. Nakon što je Hrvatska sagradila LNG terminal, rješenje se činilo gotovo logičnim: treba sagraditi južnu interkonekciju kojom bi LNG plin iz Hrvatske stigao do BiH. Ne samo da bi se tržište BiH otvorilo prema novim dobavljačima nego bi se tako smanjila i ovisnost o Rusiji. Washington je naivno računao na to da će nakon što se pronađe tehničko rješenje politički dio posla krenuti gotovo sâm od sebe. No na Balkanu plin nikada nije samo plin.