Navala na prijave za dizala i pročelja: država će povećati sredstva

Na tri javna poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pristiglo je ukupno 1.028 prijava: 480 za ugradnju dizala, 116 za uređenje pročelja te 432 za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Vrijednost prijavljenih projekata, prema podacima Ministarstva i prosječnim troškovima prijavljenih zahvata, premašuje 600 milijuna eura.

Rezultate poziva i planove za dodjelu sredstava u petak je u Ministarstvu predstavio potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Posebno velik interes iskazan je za ugradnju dizala i uređenje pročelja, za što je država u ovogodišnjem proračunu prvotno osigurala ukupno pet milijuna eura: dva milijuna za dizala i tri milijuna za pročelja.

Bačić je, međutim, najavio da će se zbog velikog broja prijava rebalansom državnog proračuna te proračunom za 2027. osigurati dodatna sredstva kako bi se omogućila realizacija svih projekata koji zadovolje propisane uvjete. Prema njegovim riječima, za državni dio sufinanciranja bit će potrebno oko 27 milijuna eura, znatno više od prvotno planiranih pet milijuna.

Prosječan prijavljeni trošak ugradnje dizala iznosi oko 115 tisuća eura, dok je kod uređenja pročelja prosječna vrijednost zahvata oko 269 tisuća eura.

Najviše prijava za dizala stiglo je iz Zagreba - 236, odnosno gotovo polovica ukupnog broja. Slijede Split sa 76, Rijeka s 26, Pula s 21 i Karlovac s 14 prijava.

Još je izraženija dominacija Zagreba kod pročelja. Od ukupno 116 prijava, čak 87 dolazi iz Zagreba, dok su Karlovac i Osijek poslali po šest prijava.

Za dizala i pročelja nema 'najbržeg prsta'

Kod uređenja pročelja troškovi se dijele na tri jednaka dijela: po trećinu pokrivaju država, jedinica lokalne samouprave i suvlasnici. Država i lokalna samouprava zajedno mogu osigurati najviše 300 tisuća eura po zgradi, a lokalna jedinica mora imati osigurana sredstva i sudjelovati u programu.

Kod dizala država pokriva 33 posto prihvatljivih troškova, a prednost pri bodovanju imaju prijave iz jedinica lokalne samouprave koje su također osigurale sredstva.

Iz Ministarstva naglašavaju da se kod ovih poziva ne primjenjuje sustav 'najbržeg prsta'. Svaka se prijava zasebno boduje, a pozivi će se raspisivati svake godine. 

Tijekom rujna i listopada slijedi provjera potpunosti i prihvatljivosti prijava, nakon čega će se provesti bodovanje i rangiranje. Rješenja o dodjeli sredstava očekuju se u posljednjem tromjesečju ove godine.

Za javne zgrade traži se pet puta više novca

Još veći nesrazmjer između raspoloživog novca i interesa zabilježen je na pozivu za energetsku obnovu zgrada javnog sektora u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Na poziv su pristigla 432 projektna prijedloga vrijedna ukupno 531,5 milijuna eura, dok je raspoloživa alokacija 106 milijuna eura. Vrijednost zahtjeva tako doseže 501 posto raspoloživih sredstava.

Za razliku od programa dizala i pročelja, Bačić je najavio da se alokacija za energetsku obnovu javnih zgrada neće povećavati, pa će sredstva dobiti najbolje rangirani projekti do iskorištenja raspoloživih 106 milijuna eura.

Od tog iznosa 21 milijun eura rezerviran je za potpomognuta i brdsko-planinska područja, a 85 milijuna za ostala područja. Prihvatljivi prijavitelji su tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove, udruge i vjerske zajednice.

Projekti moraju ostvariti najmanje 50 posto uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje te najmanje 30 posto uštede primarne energije, uz smanjenje emisija CO₂.

Nove Arhitektonske politike i izmjene Zakona o obnovi

Bačić je predstavio i nacrt novih Arhitektonskih politika Republike Hrvatske, dokumenta koji će biti upućen u javno savjetovanje i trebao bi usmjeravati razvoj i upravljanje prostorom tijekom idućih sedam godina.

Dokument ima pet glavnih ciljeva, među kojima su učinkovitije upravljanje prostorom, kvalitetniji prostor za život građana, podizanje razine svijesti i sudjelovanja javnosti te održiv i otporan prostor.

Najavljene su i izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom kojima bi se izmijenio članak 12. i ukinulo ustupanje prihoda od šestpostotnog udjela za decentralizirane funkcije.

Ministarstvo promjenu obrazlaže činjenicom da su sredstva iz nacionalnih i europskih izvora za obnovu od potresa u razdoblju od 2020. do 2025. iskorištena, kao i značajnim rastom prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave te projekcijama njihova daljnjeg rasta.

Iznimka će ostati područja na kojima je bila proglašena katastrofa: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija.