Porez na nekretnine u Zagrebu ide na maksimalnih 8 eura

Grad Zagreb je objavio na svojim stranicama 'Nacrt prijedloga odluke o izmjenama Odluke o lokalnim porezima' gdje je navedeno da Grad naplaćuje porez na nekretnine po stopi od 8,00 eura po četvornom metru korisne površine.

To je gornja granica koju uopće dopušta Zakon o lokalnim porezima, koji za taj porez propisuje raspon od 0,60 do 8 eura po kvadratu. Također, u dokumentu je navedeno da se mijenja tek naziv poreza, dok iznos od 8 eura ostaje zapisan crno na bijelo u novom članku 4. odluke, s primjenom od 1. siječnja 2027.

Riječ je o usklađivanju gradskog propisa s nazivljem koje je na državnoj razini uvedeno još krajem 2024. Sabor je tada izglasao izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima je dotadašnji porez na kuće za odmor pretvoren u širi porez na nekretnine, s primjenom od 1. siječnja 2025., a gornji zakonski limit s tadašnjih 5 eura podignut je upravo na sadašnjih 8 eura po kvadratu. Zagrebačka gradska odluka iz 2023. u međuvremenu je u dijelu odredaba i dalje govorila o 'kućama za odmor',  upravo tu terminološku zaostalost sadašnji nacrt briše, uz prijelaznu odredbu da se već pokrenuti postupci i dalje okončavaju po dosadašnjoj osnovi.

Najavio i Tomašević

Da je Zagreb odabrao naplaćivati porez po najvišoj mogućoj stopi, a ne po nižem dijelu zakonskog raspona, potvrđuje i gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je u jesen 2024., dok je reforma tek najavljivana, isticao da porez 'ne može biti nula' i da bi trebao potaknuti vlasnike praznih i kratkoročno iznajmljivanih stanova kojih u Zagrebu ima više od 55 tisuća, te da ih stave na tržište dugoročnog najma.  U tom je trenutku, dok je još vrijedio stari propis o kućama za odmor, stopa u Zagrebu iznosila 5 eura po kvadratu za cijeli grad kao jedinstvenu zonu.  

Da naplata po najvišoj stopi grad realno tereti, odnosno da mu donosi realan prihod, potvrđuje i ovogodišnji rebalans proračuna, u kojem se navodi da Zagreb očekuje sedam milijuna eura više prihoda od poreza na nekretnine nego što je izvorno planirano, s objašnjenjem da je dio porezne obveze iz prve godine primjene poreza zbog odgođenog razreza evidentiran tek tijekom 2026.

41 grad i općina povećali stope, 12 ih smanjilo

U najvišem poreznom razredu danas su 84 grada i općine, deset ih ima maksimalnu stopu od osam eura, dok Dubrovnik ostaje na pet.

Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, njih 41 ove je godine povećalo prosječnu stopu poreza na nekretnine, dok ih je 12 porez smanjilo. U preostalih 503 grada i općine porezno opterećenje ostalo je nepromijenjeno.

U analizi su gradovi i općine koje primjenjuju raspon poreznih stopa razvrstani prema prosječnoj vrijednosti tog raspona, a ne prema njegovoj maksimalnoj dopuštenoj visini.

Za najviši porezni razred, od pet do osam eura po četvornom metru, prema podacima Porezne uprave, odlučilo se 84 grada i općine. Za usporedbu, prošle godine, kada je uveden porez na nekretnine, zamijenivši dosadašnji porez na kuće za odmor, u toj kategoriji bilo je 74 općine i grada.

Najniži iznos od 0,60 eura po četvornom metru primjenjuje se pak u 125 gradova i općina, a najviše mjesta, 178, izglasalo je poreznu stopu u razredu između 0,61 i 1,99 eura po četvornom metru. Najmanje, njih 39, nalazi se u kategoriji od 4,00 do 4,99 eura po četvornom metru.

Detaljniji pogled na jedinice lokalne samouprave i porezne stope u 2026. godini daje zaključak da su nameti pretežito rasli u mjestima na moru, dok su u unutrašnjosti smanjeni.

Među 41 gradom i općinom u kojima je porez povećan izdvajaju se Punat, gdje je prosječna stopa povećana za pet eura (uz uvođenje raspona od 6 do 8 eura), Nin s povećanjem od četiri eura i uvođenjem fiksne maksimalne stope od 8 eura, Blato (+3,47) te Split, koji je porez povećao za tri eura uvođenjem jedinstvene stope od 5,00 eura po četvornom metru.

Slijede ih s povećanjima, iako nešto manjim, Privlaka kod Zadra, Mali Lošinj, Biograd na Moru, Vižinada, Sutivan itd. Maksimalnu stopu od osam eura u 2026. godini primjenjuje 10 gradova i općina, dok ih je prošle bilo samo pet. Od 1. siječnja tako najveću stopu od osam eura po četvornom metru plaćat će vlasnici nekretnina u Ninu, Malom Lošinju, Biogradu, Sutivanu, Loparu, u Vrsima… Zanimljivo je da se među gradovima s maksimalnom stopom poreza ne nalazi Dubrovnik, najpoznatiji hrvatski turistički grad s najskupljim nekretninama, koji se odlučio za jedinstvenu stopu od pet eura po četvornom metru, a ne za najviši porezni razred.

Kada je pak riječ o 12 mjesta gdje je porez smanjen, među njima su Otok, Kalnik, Severin, Sveti Ivan Žabno, Janjina, Viškovci. Interesantno je za spomenuti i primjere gdje su lokalne vlasti u mjestima na moru ipak odlučile smanjiti porez na nekretnine. Tu se prvenstveno ističe Baška Voda, koja je s maksimalnih osam eura po četvornom metru uvela novu stopu od tri eura. Na Visu je porez također smanjen s osam na šest eura.