Hrvatska gubi turističku prednost pred Mediteranom zbog inflacije

Iako su se zemlje Jugoistočne Europe godinama percipirale kao zemlje koje 'hvataju priključak' za razvijenim Zapadom, svježi makroekonomski podaci i realno praćenje potrošačkih navika pokazuju da se ekonomska stvarnost mijenja. Hrvatska se nakon pandemije pozicionirala kao četvrto najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji, a njezina ekonomska transformacija ovog puta stoji na znatno stabilnijim temeljima nego uoči sloma iz 2008. godine.

O tome kako se mijenja potrošački DNK regije, s kakvim se inflatornim i strukturnim rizicima suočava Hrvatska te kako uvođenje eura redefinira omjer gotovinskog i kartičnog plaćanja, razgovarali smo s Maxom Lambertsonom, direktorom i ekonomistom u Mastercardovom Ekonomskom Institutu.

Kraj ere neodrživog rasta

Osvrćući se na povijesni kontekst regije, Lambertson podsjeća kako je brzi rast Jugoistočne Europe u godinama prije globalne financijske krize bio duboko neuravnotežen.

- Tadašnji rast bio je nošen agresivnom ekspanzijom kredita koja je bila potpuno neodrživa. Kada je kriza udarila, oporavak je bio izuzetno bolan, a Hrvatska je pretrpjela jedno od najtežih razdoblja, gotovo sedam godina recesije i stagnacije od 2008. godine, uz ogroman gubitak konkurentnosti. Međutim, od 2015. godine svjedočimo stabilnom povratku rasta - objašnjava Lambertson.