Ako su i vlasnici nekretnina ugroženi, što je s onima bez njih?

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci već više od 60 godina obrazuje stručnjake za turizam i hotelijerstvo te je jedina sveučilišna ustanova u Hrvatskoj u potpunosti usmjerena na obrazovanje i znanstveni razvoj u tom području. Dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Marko Perić, na toj je instituciji od 2007. godine do danas prošao akademski put od asistenta do dekana, a ove godine izglasan mu je drugi mandat.

Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za strateški menadžment u turizmu, upravljanje turističkim destinacijama i razvoj sportskog turizma te autor brojnih znanstvenih radova i međunarodnih istraživačkih projekata. S njim smo razgovarali o novim zakonodavnim i poreznim promjenama u turizmu, ali i o tome zašto je eri hrvatskog turizma, koji se desetljećima gotovo isključivo oslanjao na sunce i more, došao kraj.

Godinama se hrvatski turizam nalazi na nekakvoj prekretnici. Hoće li se s novim zakonskim izmjenama uistinu dogoditi neki preokret?

– Da hrvatski turizam ide u nepoželjnom smjeru, bilo je jasno još prije više od deset godina. Umjesto povećanja hotelskih smještajnih kapaciteta i smanjenja udjela privatnog smještaja, kako je sugerirala strategija razvoja turizma koja je tada bila na snazi, dogodilo se upravo suprotno. Sve navedeno dodatno je učvrstilo položaj Hrvatske kao sezonske destinacije u kojoj više od 90 posto kapaciteta i prometa otpada na primorsku Hrvatsku, stvarajući golem pritisak na infrastrukturu tijekom ljetnih mjeseci. Uz pandemiju, logističke probleme izazvane sigurnosnim stanjem u svijetu te prelazak na euro, cijene su snažno porasle, a posebice hrane, pića i usluga. Kvaliteta usluge u najvećem broju slučajeva nije pratila porast cijena i narušena je cjenovna konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Hrvatska vlada novim pravnim okvirom nastoji urediti planiranje i upravljanje destinacijama te uvesti red na tržištu kratkoročnog iznajmljivanja, koje je očito prepoznato kao najveći problem, iako u jedno velikom dijelu tome nije tako. Čak i razdoblja za provedbu ovih Vladinih mjera, ponekad u rasponu od pet do 10 godina, upućuju da naglog preokreta neće biti.

Jesu li zlatna vremena rekordnog rasta iz nas? Kojim putem dalje?

– To je prilično jasno već nekoliko posljednjih godina, u kojima su bilježene male stope rasta turističkog prometa, uz povećanje smještajnih kapaciteta. Istodobno, uza snažan opći porast cijena, posljednje tri godine Hrvatska je zabilježila realan pad prihoda od turizma od 7,2 posto. U usporedbi s pretpandemijskom godinom 2019., realni pad prihoda od turizma u 2025. iznosi između 15 i 20 posto. Međutim, mislim da nama trebaju dva pristupa u promišljanju razvoja turizma, jedan za primorski dio, drugi za kontinentalni. Ne mogu se u isti koš stavljati Opatija, Krk, Split ili Dubrovnik s jedne strane i Slavonija, Gorski kotar ili Lika s druge. Veliki dio naše obale i otoka na gornjoj je granici prihvatnoga kapaciteta i tu treba težiti razvojnim pomacima i povećanju kvalitete, a kontinentalni dio ima prostora za dodatni rast i razvoj.