PBZ analize

Turizam stagnira, robni izvoz skače na krilima nafte

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Broj turističkih dolazaka u prvoj polovici godine tek blago raste, dok izvoz nafte i derivata u travnju bilježi najveći rast od 2022.

Hrvatski turizam u prvih šest mjeseci ove godine praktički stagnira, dok je robna razmjena u travnju zabilježila jedan od najsnažnijih skokova u posljednjih nekoliko godina, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima HTZ-a, u prvih šest mjeseci ostvareno je ukupno 7,6 milijuna turističkih dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 6,1 milijun dolazaka i 25,3 milijuna noćenja. Ukupan broj dolazaka porastao je za svega 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu su dolasci stranih gostiju pali za 1,2 posto, dok su domaći turisti zabilježili rast od 7,7 posto. Slična je slika i kod noćenja, koja su ukupno porasla za 0,4 posto uz pad noćenja stranih turista od 0,5 posto i rast domaćih od 6,4 posto.

Komercijalni smještaj, koji obuhvaća 96 posto dolazaka i 89 posto ukupnih noćenja, zabilježio je rast od 0,6 posto u dolascima i 0,4 posto u noćenjima. Hoteli su ostvarili rast i dolazaka i noćenja, za 2 odnosno 1,7 posto, dok su privatni smještaj i kampovi zabilježili pad. Privatni smještaj, koji nosi 27 posto dolazaka i 32 posto noćenja, pao je za 1,3 odnosno 1,6 posto, a kampovi, s udjelom od 15 posto dolazaka i 21 posto noćenja, zabilježili su pad od 2,7 odnosno 0,3 posto.

Riječ je o rezultatima koji se odnose na oko trećinu godišnjih dolazaka i 27 posto ukupnih noćenja, pa cjelogodišnju sliku turizma tek treba oblikovati vrhunac sezone. Srpanj i kolovoz, na koje otpada 44 posto dolazaka i 55 posto noćenja, prošle su godine u istom razdoblju zabilježili pad ukupnih dolazaka od 0,5 posto i noćenja od 1,3 posto, uz pad stranih dolazaka od 0,8 posto i noćenja od 1,4 posto. Preostali dio godine, od rujna do prosinca, čini 21 posto dolazaka i 18 posto noćenja, a lani je u tom razdoblju zabilježen rast od 3,5 odnosno 4 posto.

Prihodi od stranih turista rastu

Podatci Hrvatske narodne banke pokazuju da su prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju iznosili 945 milijuna eura, što je 9,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uz rast cijena u kategoriji restorana i smještaja od 7,3 posto, prema Eurostatu, realni rast prihoda iznosio je oko 1,8 posto, prvi pozitivan rezultat nakon sedam uzastopnih tromjesečja pada ili stagnacije. Podatci za drugo tromjesečje manje su povoljni, jer su dolasci i noćenja stranih turista pali za 2,3 odnosno 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su cijene tijekom travnja i svibnja u prosjeku porasle za 6,4 posto.

Ubrzanje robne razmjene

Dok turizam usporava, robna razmjena bilježi neočekivano ubrzanje. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u ožujku porastao za 17 posto, a u travnju za čak 33 posto, što je najsnažniji mjesečni rast od energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. Analiza podataka Eurostatova sustava Comext pokazuje da rast najvećim dijelom potječe od izvoza mineralnih goriva i maziva.

U ožujku je ukupan izvoz porastao za 373 milijuna eura, od čega se 215 milijuna odnosi na mineralna goriva i maziva, 100 milijuna na strojeve i prijevozna sredstva te 33 milijuna na sirove materije. Najveći dio rasta izvoza nafte i derivata otišao je u Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i Slovačku, dok je rast izvoza strojeva i prijevoznih sredstava bio raspoređeniji, s dvije trećine rasta usmjerenog prema Sloveniji, Norveškoj, Njemačkoj, Italiji, Kini, Nizozemskoj i Mađarskoj.

U travnju se obrazac ponovio. Od ukupnog rasta izvoza od 672 milijuna eura, čak 570 milijuna otpada na mineralna goriva i naftne derivate, dok su strojevi i prijevozna sredstva dodali oko 60 milijuna eura, a izvoz kemijskih proizvoda porastao je za oko 77 milijuna eura, odnosno gotovo trećinu. Isključi li se izvoz mineralnih goriva iz izračuna, stope rasta znatno se smanjuju, na 8,3 posto u ožujku i 5,6 posto u travnju, a ukupan rast izvoza u prva četiri mjeseca s 10,8 posto pada na 3,5 posto.

Slična se korekcija odnosi i na uvoz, koji je službeno porastao za 23,8 posto u ožujku i 13,3 posto u travnju, no bez mineralnih goriva bilježi rast od 9,8 posto u ožujku, odnosno pad od 1,3 posto u travnju, čime bi uvoz u prva četiri mjeseca zapravo stagnirao, umjesto zabilježenog rasta od 5,5 posto.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju