U 30 godina dopustili smo da nam svi uđu u infrastrukturni koridor

U 30 godina samostalnosti Hrvatske dopustili smo da nam svi uđu u infrastrukturni koridor, upozorila je Snježana Đurišić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, komentirajući dosadašnje pogubne prakse u prostornom planiranju, na panel-raspravi 'Urbanizam po mjeri čovjeka' u sklopu Liderove konferencije Smart Cities.

Đurišić je time ukazala na prakse kojima se dopuštala privatna gradnja na trasama predviđenima za strateške državne projekte, čime je dugoročno otežan i poskupljen razvoj infrastrukture, a izrazila je zabrinutost i nad stanjem struke.

– Danas studenti izlaze s fakulteta bez temeljnih poruka struke koje formiraju stručnjaka. Sveučilišni profesori prije su slali poruke 'ne dozvolite da vam itko uđe u infrastrukturni koridor', a u 30 godina samostalnosti hrvatske smo dopustili da nam svi uđu u infrastrukturni koridor – objasnila je Đurišić.

Donagoj Orlić, Nenad Panian, Željka Đurišić, Željko Turk, Mislav Togonal

No, pojasnila je da se novim 'Bačićevim zakonima' od 1. siječnja 2026. godine konačno uvodi obveza analize postojećeg stanja u prostornim planovima, čime se sužava prostor za manipulacije koje su dosad bile moguće.

– Danas okrećemo logiku novim Zakonom o prostornom uređenju koji uvodi obvezu analize postojećeg stanja u prostornim planovima. Više se neće moći crtati što god se hoće na bijelom papiru – pojasnila je Đurišić.

Ništa bez infrastrukture, ali i ljudi

Da je urbanizam temelj razvoja, ali zahtijeva veliku mudrost u praćenju širenja gradova, posebno po pitanju gužvi i parkiranja, istaknuo je Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.

– Zaprešiću je prednost blizina Zagreba, željeznica i električni autobusi, no mudrost je u tome da se razvoj prati infrastrukturno. Kod nas ne možete napraviti zgradu višu od četiri kata, a obvezna su minimalno dva parkirna mjesta po stanu uz obavezne zelene površine. Različite sredine imaju različite izazove – neki demografiju, a neki širenje, ali urbanizam je taj koji mora dati odgovo – istaknuo je Turk.

Željko Turk

Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela, na konferenciju stigao ravno s putovanja iz Kine, pa je povukao paralelu između tamošnjeg napretka i naših potreba u Hrvatskoj.

– Džaba nam tehnologija, obnovljivi izvori energije te roboti koji će nas uskoro zamijeniti ako nemamo ono glavno, a to su djeca i novo stanovništvo. Zagreb treba 'razrijediti' prema okolnim urbanim cjelinama poput Dugog Sela ili Vrbovca, ali za to nam treba infrastruktura. Čudno mi je da nemamo vanjski metro koji je pod zemljom samo u središtu grada. U Šangaju je, na primjer, 80 posto prometa električno i vlada tišina u centru grada, a vlakovi su točni u sekundu. Tko bi se selio u Zagreb da iz Osijeka može doći za sat vremena? – zapitao se Panian.

Nenad Panian

Investitori zainteresirani za Sisak

Gradonačelnik Siska, Domagoj Orlić, osvrnuo se na transformaciju Siska iz industrijskog središta u grad koji koristi prilike nakon potresa, ali i na izazove s vlasništvom nad zonama bivših giganata poput rafinerije i željezare. Naime, Grad Sisak nije vlasnik tih zemljišta te ne može diktirati uvjete, jer su oni definirani GUP-om i Urbanističkim planom uređenja.

– Područje bivše rafinerije, gdje je stala proizvodnja, danas služi kao distributivni centar, dok u zoni bivše željezare posluje 35 do 40 tvrtki. Problem je što Grad trenutno nema vlasništvo nad gospodarskim zonama koje su pretežno u privatnom vlasništvu, pa bi rješenje bilo u otkupu parcela i njihovom komunalnom opremanju. Ipak, na području bivše željezare postoji interes nekoliko stranih investitora i kupaca za tvrtku ABS, što bi moglo osigurati između 150 i 250 novih radnih mjesta – pojasnio je Orlić.

Domagoj Orlić

Na području Siska i Petrinje uloženo je 1,7 milijardi eura u obnovi od potresa, a Orlić je dodao i da se u gradu kroz suradnju s državom i APN-om gradi 20 novih zgrada s 380 stanova.

– To je stambeni fond koji nismo imali prije potresa i bit će namijenjen mladim obiteljima i deficitarnim kadrovima, uz cijenu kvadrata koja je i dalje značajno niža nego u okolici Zagreba – zaključio je Orlić.

Kratko se osvrnuo i na situaciju oko potencijalne ukrajinske investicije u farmu pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, napomenuvši da je Ministarstvo zaštite okoliša protekli tjedan obustavilo studiju utjecaja na okoliš jer projekt nije bio usklađen s prostornom dokumentacijom.

Rasterećenje metropole

Svi su se sudionici panela složili da napretkom infrastrukture gradovi u prstenu oko Zagreba postaju bitni nositelji regionalnog razvoja, a time se izravno rasterećuje i pritisak na samu metropolu. Uz bolju prometnu povezanost i modernizirane usluge, život u tim manjim sredinama postaje sve privlačniji, posebice zbog cijena stambenih kvadrata koje su trenutno znatno povoljnije nego u samom Zagrebu.

Takva bi rješenja, prema mišljenju panelista, osigurala bolju kvalitetu života i održivu budućnost za širu populaciju.

Donagoj Orlić, Nenad Panian, Željka Đurišić, Željko Turk, Mislav Togonal