Vino i čokolada otkrivaju zašto hrana u Hrvatskoj poskupljuje

Zašto čokolada u Hrvatskoj poskupljuje brže nego drugdje, a vino – i bez većeg utjecaja uvoza – kontinuirano bilježi rast cijena? Odgovor, prema analizi Hrvatska narodna banka, leži u kombinaciji globalnih poremećaja i iznimno snažne domaće potražnje koja je trgovcima omogućila brz i učinkovit prijenos troškova na potrošače – uz istodobno udvostručenje dobiti bez rasta marži.

 

Riječ je o zaključcima HNBloga "Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane?", koji potpisuju Davor Kunovac, Ivan Batušić i Jakov Čorak.

 

Hrvatska uvozi znatan dio hrane, a cijeli lanac – od proizvodnje do police – snažno ovisi o energiji, što cijene čini osjetljivima na poremećaje na globalnim tržištima. Analiza 50 kategorija prehrambenih proizvoda pokazuje da su u razdoblju pandemije i rata u Ukrajini glavni uzrok inflacije bili vanjski šokovi na strani ponude, poput rasta cijena energije i sirovina te poremećaja u opskrbnim lancima.

 

No, ključna razlika u odnosu na europodručje pojavljuje se u fazi prijenosa tih troškova na krajnje cijene. U Hrvatskoj su trgovci to činili brže i snažnije, što je bilo moguće zbog iznimno snažne domaće potražnje. Nju su pogurali realni rast plaća, snažan oporavak turizma i općenito pozitivno potrošačko raspoloženje, što je poduzećima omogućilo da bez povećanja marži značajno povećaju dobit.

 

Važnost hrane dodatno pojačava činjenica da čini gotovo trećinu potrošačke košarice. Upravo zbog učestalosti kupnje, kretanje cijena hrane snažno oblikuje percepciju inflacije među građanima, često i više nego što to proizlazi iz njezina udjela u ukupnoj potrošnji.

 

Razlike između globalnih i lokalnih uzroka posebno su vidljive na razini pojedinih proizvoda. Cijene čokolade, kave i jestivog ulja snažno ovise o uvoznim sirovinama poput kakaovca, kave i suncokreta, pa njihov rast odražava globalna kretanja. Primjerice, loši urodi kakaovca u zapadnoj Africi uzrokovali su rast cijena čokolade u cijeloj Europi, no u Hrvatskoj su te cijene reagirale brže i snažnije.

 

Kod govedine se globalni pritisci – poput viših troškova i smanjenja stočnog fonda – kombiniraju s domaćim čimbenicima, uključujući snažnu potražnju i rast proizvođačkih cijena, što dodatno pojačava rast maloprodajnih cijena. Suprotan primjer je vino: iako je riječ o proizvodu koji se velikim dijelom oslanja na domaću proizvodnju i manje ovisi o uvozu, cijene su rasle među najbržima u Europi. Razlog leži u snažnoj preferenciji domaćih potrošača za lokalnim proizvodima i ukupno visokoj potražnji, što pokazuje da samodostatnost ne jamči stabilne cijene.

 

Analiza pokazuje i da inflacija hrane nije ravnomjerno raspoređena – desetak proizvoda generiralo je više od polovice ukupnog rasta cijena. To dodatno naglašava važnost razumijevanja pojedinačnih tržišta i njihovih specifičnosti, a ne samo agregatnih kretanja.

 

Uloga domaće potražnje posebno dolazi do izražaja u novijem razdoblju. Dok se inflacija hrane u europodručju tijekom 2024. stabilizirala, u Hrvatskoj se ponovno ubrzala, upravo zbog snažnijeg rasta gospodarstva i plaća. Time se povećala i tzv. domaća komponenta inflacije, neovisna o uvoznim cijenama.

 

Zanimljiv uvid daje i kratkotrajni pad inflacije početkom 2025., koji se poklopio s potrošačkim bojkotom trgovina. Procjenjuje se da je taj bojkot privremeno smanjio inflaciju hrane za oko dva postotna boda, no učinak je brzo neutraliziran rastom uvoznih cijena i nastavkom globalnih pritisaka.

 

U konačnici, analiza HNB-a potvrđuje da su globalni šokovi ključni inicijator rasta cijena hrane, ali da njihov konačni učinak ovisi o domaćim uvjetima – ponajprije snazi potražnje. Novi energetski poremećaji povezani sa sukobima na Bliskom istoku ponovno otvaraju prostor za rast cijena, no intenzitet tog rasta ovisit će o tome hoće li domaća potražnja ostati na sadašnjim razinama.

 

Ako se takvi uvjeti nastave, Hrvatska bi i u idućem razdoblju mogla bilježiti izraženije inflatorne pritiske od ostatka europodručja, ne samo kod hrane nego i u širem spektru potrošačkih cijena.