Za priuštivi najam stiglo 850 prijava, država cilja 9.000 stanova

Program priuštivog najma, kojim država želi aktivirati prazne stanove i povećati dostupnost stanovanja, dobio je prve konkretne brojke. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je na jučerašnjoj sjednici Vlade da je do sada zaprimljeno oko 850 prijava vlasnika koji su spremni svoje stanove uključiti u sustav državnog najma.

U kontekstu ambicija koje su se spominjale posljednjih mjeseci, taj broj djeluje prilično skromno. Vlada je govorila o aktivaciji oko 9.000 stanova do 2030. godine, a često se isticalo i da Hrvatska ima oko 600.000 praznih stambenih jedinica. U tom okviru 850 prijava predstavlja tek oprezan pomak.

Gdje su stanovi?

To otvara pitanje je li država precijenila spremnost vlasnika da uđu u model priuštivog najma preko APN-a. Iako su najavljivani relativno primamljivi iznosi i sigurnost koju pruža država kao posrednik, očito je da dio vlasnika i dalje preferira držati stanove praznima. Za mnoge oni predstavljaju oblik štednje ili luksuz druge nekretnine. Ulazak u državni program znači ugovorne obveze, ograničenu visinu najamnine, administrativni postupak i dugotrajan proces koji ne jamči brzu realizaciju.

Pritom se još ne zna ni gdje se prijavljeni stanovi nalaze. Nije poznato jesu li koncentrirani u gradovima s najvećom potražnjom niti hoće li za njih uopće biti dovoljno interesa najmoprimaca. Natječaj za najmoprimce tek se treba raspisati. Nakon toga slijedi zaprimanje prijava, provjera uvjeta, bodovanje, sastavljanje rang-lista, mogući prigovori i tek potom sklapanje ugovora. Između prijave vlasnika i useljenja najmoprimca vjerojatno će proći još nekoliko mjeseci.

Uz spomenute brojke, Bačić je na Vladi predstavio i Zakon o priuštivom stanovanju, koji bi se uskoro trebao naći u Saboru. Uz priuštivi najam, zakon predviđa gradnju priuštivih stanova za najam i kupnju, sprječava njihovu prodaju u roku od 35 godina, regulira stambene zadruge, uvodi potpore u obliku povrata poreza za kupce prvih stanova, a predviđa i povoljne kreditne linije za one koji se odluče na gradnju vlastitih kuća.

Neto trošak 244 milijuna eura

U obrazloženju zakona navodi se i financijska konstrukcija za naredne tri godine. Prema projekcijama za razdoblje od 2026. do 2028. ukupni troškovi priuštivog stanovanja iznosit će oko 481,9 milijuna eura. Od toga država kroz APN planira osigurati oko 420 milijuna eura, jedinice lokalne samouprave trebale bi sudjelovati s oko 41 milijun eura, a neprofitne stambene zadruge s oko 20,6 milijuna eura. Planirani su i prihodi od prodaje stanova i najma, u iznosu od oko 228 milijuna eura. To znači da bi neto trošak sustava u prve tri godine iznosio približno 254 milijuna eura. Podsjetimo, nedavno se u javnosti za ovu namjenu spominjala brojka od čak dvije milijarde eura do 2030. godine.

Ako se uzme pretpostavka da je prosječan stan 65 četvornih metara, a prosječna cijena po kojoj će se stanovi prodavati oko 2.000 eura po četvornom metru, vrijednost jednog stana iznosila bi oko 130.000 eura. Planirani prihodi od 228 milijuna eura odgovarali bi prodaji približno 1.750 stanova. Uz model prema kojem bi polovica stanova bila namijenjena prodaji, a polovica najmu, to bi značilo da bi se u tri godine moglo izgraditi ukupno oko 3.500 stanova. Ako u takvim stanovima u prosjeku živi 2,5 osobe, program bi obuhvatio oko 8.700 ljudi. 

Ove brojke su, naravno, okvirne i služe za ilustraciju razmjera planiranog zahvata. U kalkulaciju nisu uključeni prihodi od najma kroz dulje razdoblje, troškovi provedbe priuštivog najma, kao ni izdaci za potpore u obliku povrata poreza za kupnju prve nekretnine.

Ipak, već i ovako okvirni iznosi pokazuju da ambiciozne najave o desetak tisuća novoizgrađenih stanova i dodatnih 9.000 aktiviranih kroz priuštivi najam do 2030. neće biti lako ostvariti. Uostalom, to je već vidljivo iz broja prijava za priuštivi najam. Aktivacija praznih stanova pokazuje se kao složeno pitanje, ne samo fiskalno i pravno, nego i sociološko. Hoće li se interes vlasnika povećati nakon prvih realiziranih najma ili će program ostati ograničen na relativno skroman broj stanova, tek će se vidjeti. Za sada je jasno da će između političkih najava i stvarne realizacije stajati mnogo administrativnog rada i strpljenja.