Svjetske burze skliznule s rekordnih razina

Na azijskim burzama u petak vodeći indeksi skliznuli su s rekordnih razina, koje su dosegnuli zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, a njihovu korekciju potaknule su obnovljene napetosti na Bliskom istoku.

MSCI indeks azijskih dionica izvan Japana pao je jutros 0,8 posto, kao i južnokorejski Kospi. Unatoč tomu, Kospi je na putu prema tjednom dobitku većem od 12 posto, što je njegov najveći tjedni rast od 2008. godine.

Japanski Nikkei u minusu je jutros 0,56 posto, no na putu je tjednog dobitka od 4,5 posto. I sve ostale azijske burze jutros su u minusu, pri čemu najviše australski ASX 200, za 1,7 posto.

SAD i Iran ponovno su u četvrtak razmijenili vatru i uvrede, čime su dodatno pritisnuli krhko jednomjesečno primirje dok Teheran razmatra prijedlog Washingtona za okončanje rata. Posljedično, cijene nafte su porasle, što je dodatno smanjilo sklonost investitora prema riziku. Jutros se barelom Brenta u Londonu trguje po 1,3 posto višoj cijeni nego jučer na zatvaranju, po 101,37 dolara. Za toliko je poskupio i barel WTI-ja na američkom tržištu, pa stoji 96 dolara.

– Put prema trajnom sporazumu daleko je od linearnog. Trgovci su opet morali preispitati pretpostavke o putanji sukoba i normalizaciji protoka brodova kroz Hormuz, koje su donijeli tijekom posljednjih nekoliko burzovnih zasjedanja – napisao je Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstoneu.

Na valutnim tržištima dolar je u petak ojačao prema većini glavnih valuta nakon što su ponovno izbila neprijateljstva između SAD-a i Irana. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,3 posto na 98,235 bodova.

Rastuće napetosti na Bliskom istoku podigle su vrijednost dolarova indeksa drugi dan zaredom te se odmaknuo s najniže razine u više od dva mjeseca, dotaknute početkom tjedna kada su se investitori nadali postizanju mirovnog sporazuma.

Tečaj eura oslabio je 0,17 posto prema dolaru, na 1,1727 dolara, te je na putu blagog tjednog dobitka. Tečaj dolara prema japanskoj valuti, pak, ostao je gotovo nepromijenjen, na 156,86 jena za dolar. Nove smjernice tržišta čekaju od današnje objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u u travnju.

Dow Jones indeks pao je 0,63 posto, na 49.596 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,38 posto, na 7.337 bodova, a Nasdaq 0,13 posto, na 25.806 bodova. Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše je posljedica pada cijena dionica proizvođača čipova, kao što su AMD i Intel.

Nakon snažnog rasta prethodnih dana, cijene tih dionica pale su jučer oko tri posto. Zbog toga je PHLX indeks sektora proizvođača čipova skliznuo 2,7 posto. S druge strane, zbog nove euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije, cijene dionica Nvidije i Microsofta porasle su gotovo 2 posto.

Loše je, pak, na tržište utjecala neizvjesna situacija na Bliskom istoku. Posljednjih dana predsjednik SAD-a Donald Trump govorio je da bi uskoro mogao biti postignut mirovni sporazum s Iranom, no sinoć su američke vojne snage pokrenule napade na lokacije u Iranu, koje su, kako je poručio Washington, odgovorne za napade na američke snage. Iran, s druge strane, optužuje SAD za kršenje primirja.

Nakon oštrog pada na početku ožujka zbog napada SAD-a i Izraela na Iran, posljednjih se tjedana najveća svjetska burza oporavlja, pa su cijene dionica nadoknadile sve gubitke. Zahvaljujući tome, sada je S&P 500 indeks u plusu od početka godine oko sedam posto. To se, među ostalim, zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.

Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 28 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se prije mjesec dana očekivao rast od oko 14 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,55 posto, na 10.276 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,02 posto, na 24.663 boda, a pariški CAC 1,17 posto, na 8.202 boda.