Za mirovinske fondove 2025. godina bila je iznadprosječna

Nakon još jedne uspješne godine obvezni mirovinski fondovi (OMF) dočekali su kraj 2025. s imovinom ukupno vrijednom 26,5 milijardi eura, što je bilo 13,9 posto (odnosno 3,2 milijarde eura) više nego godinu prije. Tako su ponovno potvrdili sposobnost dugoročnog upravljanja imovinom u različitim tržišnim okolnostima, kao i otpornost sustava obvezne mirovinske štednje.

Rast osobne mirovinske štednje

Za zaposlenika koji je, primjerice, tijekom radnoga vijeka uplatio nekoliko desetaka tisuća eura u drugi stup taj rast znači konkretno povećanje njegove osobne mirovinske štednje bez dodatnog izdvajanja iz plaće. Kako to izgleda u praksi? Pretpostavimo da zaposlenik Ivan ima bruto plaću od dvije tisuće eura i da mu poslodavac svaki mjesec iz bruto plaće uplaćuje 20 posto u mirovinski sustav: 15 posto u prvi stup i pet posto u drugi.

Na godišnjoj razini to je 1200 eura štednje u drugom stupu, a ako Ivan radi, primjerice, 40 godina, samo uplatama u drugi stup prikupit će oko 48 tisuća eura. Taj novac ne leži samo na računu, već se investira, zbog čega mu se vrijednost s vremenom povećava, pa će Ivan u trenutku odlaska u mirovinu raspolagati osjetno većim iznosom. Pojednostavnjeno rečeno, drugi stup Ivanu ne donosi samo dodatni izvor mirovine nego i veću sigurnost: dio njegove mirovine ovisit će o osobnoj štednji i prinosima fonda, a ne isključivo o budućim uplatama novih generacija zaposlenih.

Dodatno, od osnivanja sustava obveznih mirovinskih fondova fondovi su svojim članovima, odnosno ljudima poput Ivana, ukupno ostvarili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti, što je kumulativan učinak dugoročnog ulaganja i stabilnih prinosa. Na uplaćene iznose u drugome stupu mirovinskog osiguranja danas to znači da su oni ojačani i za više od 70 posto.

Prošlu je godinu obilježila postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala uza znatno manje naglih oscilacija nego prethodnih godina. Drugim riječima, tržišta su se postupno smirivala. Dionička tržišta većinom su rasla, inflacija je s vremenom popuštala, a središnje banke prilagođavale su monetarnu politiku novim okolnostima. Rezultat takvih kretanja bilo je povoljnije okružje za ulaganja. Istodobno su se oporavljala obveznička tržišta, osobito državne obveznice, koje su važan dio portfelja mirovinskih fondova. Za Ivana to znači da se novac koji se svakog mjeseca uplaćuje na njegov osobni račun u fondu ulagao u stabilnijim i predvidljivijim uvjetima nego u godinama snažnih tržišnih potresa.

Više članova

U takvim okolnostima – i nakon vrlo dobrih rezultata ostvarenih 2023. i 2024. – obvezni mirovinski fondovi nastavili su ostvarivati visoke prinose pa su 2025. pojedine kategorije zabilježile najbolje godišnje prinose od početka rada. Fondovi kategorije A ostvarili su prosječan godišnji prinos od 15,99 posto, a prosječan je godišnji prinos od osnutka 8,44 posto. U kategoriji B godišnji prinos iznosio je 8,83 posto, a prosječan prinos od osnivanja dosegnuo je 5,54 posto. Fondovi kategorije C ostvarili su lani prinos od 2,08 posto, a prosječan je godišnji prinos od osnutka 3,25 posto. Na mjesečnoj razini nominalni prinosi MIREX-a krajem prosinca iznosili su 0,97 posto za kategoriju A, 0,45 posto za kategoriju B i –0,12 posto za kategoriju C. Sve to potvrđuje da je 2025. bila iznadprosječna godina za većinu članova obveznih mirovinskih fondova.

Kako se ulaže

Za Ivana, koji je kao i većina zaposlenih u kategoriji B, to znači da se njegov novac iz drugog stupa tijekom godine povećavao mnogo brže od stope same inflacije, odnosno da mu je štednja realno rasla.

Na kraju 2025. obvezni mirovinski fondovi imali su ukupno 2,400.180 članova, 66 tisuća više nego potkraj 2024. godine. Samo tijekom prosinca broj članova povećao se za 3882. Najveći je dio članstva u kategoriji B, koja okuplja 74,84 posto članova; kategorija A ima 21,76 posto, a kategorija C 3,40 posto članova. Od ukupno 6376 novih članova evidentiranih u prosincu, njih 93,5 posto automatizmom je rasporedio REGOS.

Ulaganja fondova tijekom 2025. temeljila su se na strategiji koja kombinira očuvanje vrijednosti kapitala i ostvarivanje prinosa raspodjelom ulaganja u različite klase imovine. Obveznice su na kraju godine činile 56,2 posto ukupne imovine; tako su zadržale ulogu stabilnog temelja portfelja.

U dionice je bilo uloženo 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 posto imovine, pri čemu su domaće dionice tvorile 14,0 posto, a strane 10,4 posto. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 posto imovine, a ona u alternativne investicijske fondove porasla su na 612 milijuna eura. Novac i depoziti tvorili su 6,4 posto imovine. Za Ivana to znači da njegova mirovinska štednja nije vezana uz jedan izvor ili tržište, nego je raspoređena tako da se smanji rizik, ali istodobno omogućuje rast tijekom vremena.

Treći stup privlači

Rast je nastavljen i u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje. Krajem prosinca 2025. otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 444.107 članova, a 21 zatvoreni fond okupljao ih je 50.999. U prosincu su uplate u dobrovoljne fondove iznosile 48,9 milijuna eura, ponajprije zbog uplate državnih poticaja – država, naime, i dalje potiče štednju u dobrovoljnim fondovima s 15 posto, odnosno najviše stotinu eura na uplaćeni iznos svakog štediše. Neto imovina svih dobrovoljnih fondova porasla je na ukupno 1,66 milijardi eura, uz godišnji rast od 14,8 posto, a prinosi su bili između 1,6 i 16,0 posto. Za Ivana to znači da, ako odluči dodatno štedjeti izvan obveznog sustava, može računati na dodatni izvor buduće mirovine.

Izbor načina isplate

Potkraj 2025. mirovinska osiguravajuća društva dodatno su proširila ponudu korisnicima mirovina iz drugog stupa omogućivši izbor između mirovina s usklađivanjem i bez usklađivanja. Tijekom godine iz obveznih mirovinskih fondova u MOD-ove je preneseno oko 196,5 milijuna eura, a 40-ak posto korisnika odlučilo se za mirovinu bez usklađivanja.To pokazuje da sve više budućih umirovljenika želi imati veću kontrolu nad načinom isplate svoje mirovine, u skladu s osobnim potrebama i planovima. Na razini cijele godine vidljive su stabilnost strukture imovine fondova i postupna prilagodba portfelja tržišnim okolnostima. Zadržali su snažnu izloženost obveznicama uz postupno jačanje udjela dioničkih i fondovskih ulaganja. Takva ravnoteža pokazala se ključnom za istodobno očuvanje sigurnosti i ostvarivanje prinosa u dugom roku. U uvjetima starenja stanovništva i sve izraženijih pritisaka na javne financije ti trendovi postaju osobito relevantni.

Na kraju, rast broja članova, redovite uplate i povećanje imovine fondova uz postupan rast isplata potvrđuju kontinuitet funkcioniranja mirovinskog sustava i njegovu ulogu kao jednog od ključnih stupova financijske sigurnosti za buduće generacije.