Europa je možda na putu da dobije toliko potrebno novo političko vodstvo

Već nekoliko dana ključna žarišta sukoba oko kojih se stvara novi svjetski poredak naizgled miruju. Čini se to gotovo nestvarnim nakon što je američki predsjednik Trump nametnuo svoj tempo događaja – svakog tjedna intervencija jedna. Vojna ili verbalna. Doduše, američki nosač zrakoplova Abraham Lincoln pozicionira se u Arapskome moru s pogledom na Iran. Samo kao motivacija za otvaranje razgovora ili kao uvod u intervenciju koja će motivirati iransko vodstvo na razgovore? Doznat ćemo u sljedećem nastavku. Možda već do kraja tjedna.

Nova europska trojka

No dok traje to prividno zatišje, dok na Arapskome poluotoku ukrajinski i ruski predstavnici uz američko posredništvo prvi put od početka rata vode razgovore o uvjetima njegova završetka, dok se uz mnogo upitnika (iznad svega o razoružanju Hamasa) priprema nova faza provedbe mirovnog plana za Gazu, a NATO-ovi saveznici traže modalitet kako da Trump ostvari nadzor nad Grenlandom, koji je važan ne samo za američku stratešku sigurnost već i za europsku, a da pritom europske države, i iznad svega Danska, ne budu ponižene, nazire se napokon i dobra vijest za Europu.

Ona je možda na putu da dobije toliko potrebno novo političko vodstvo koje bi joj moglo pomoći da se snađe i bolje pozicionira u novome svjetskom poretku koji se stvara mimo nje, bez nje, bez njezine volje i plana. Ta su nova europska trojka – koja se profilira u pozicioniranju prema Trumpovim zahtjevima za Grenland, ulozi i članstvu njegova Međunarodnog odbora za mir u Gazi za početak te prema NATO-ovoj ulozi u novome poretku i europskoj obrani i sigurnosti – njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i glavni tajnik NATO-a (bivši nizozemski premijer) Mark Rutte. Time su pokazali da bi upravo oni mogli povesti Europu u redefiniranje odnosa i stvaranje novoga partnerstva s SAD-om. Zašto baš oni?