Halving ili ETF-ovi, tko danas doista pokreće bitcoin bull cikluse?

Povijesno gledano, svaki ciklus bitcoina bio je isprepleten kombinacijom tehnološkog dizajna, tržišne psihologije i makroekonomskih okolnosti. Od prvih halvinga 2012. i 2016., preko institucionalnog zamaha nakon 2020., pa sve do aktualnog razdoblja obilježenog spot ETF-ovima i snažnijim regulatornim okvirom, tržište je prošlo duboku transformaciju.

Danas je bitcoin istodobno monetarni eksperiment s unaprijed definiranim ritmom ponude i globalna investicijska imovina na koju utječu kamatne stope, likvidnost i geopolitički rizici.

U takvom okruženju postavlja se niz ključnih pitanja: koliko je halving i dalje temeljni pokretač ciklusa, a koliko je njegov učinak već ukalkuliran u cijenu? Je li četverogodišnji obrazac stvarna strukturna zakonitost ili refleksija kolektivnih očekivanja tržišta? Može li se bitcoin u eri visokih kamatnih stopa doista smatrati ‘digitalnim zlatom’, ili se i dalje ponaša kao rizična tehnološka imovina?

O tim temama, ali i o ulozi retail investitora, rastu stablecoina te utjecaju europske regulative poput Markets in Crypto-Assets Regulation (MiCA) razgovaramo s Nikolom Škorićem, osnivačem i izvršnim direktorom Electrocoina, analizirajući kako se struktura kripto tržišta mijenja i ulazi u zreliju, ali i kompleksniju fazu razvoja.

Povijesno gledano, bitcoin bull runovi uslijedili su nakon halvinga (2012., 2016., 2020., 2024.). Koliko je, po vašem mišljenju, halving danas još uvijek ključni pokretač ciklusa, a koliko je njegov utjecaj već 'ugrađen' u tržišnu cijenu?

Gledano iz današnje perspektive te uzevši u obzir podatke o ponašanju korisnika Electrocoinovih trading platformi, zaključujemo kako je halving i dalje fundamentalno važan. Halving dugoročno smanjuje pritisak nove ponude i to je monetarna činjenica koja se ne može ignorirati. Međutim, tržišna struktura bitcoina danas je dramatično drugačija nego 2012. ili 2016. Imamo spot ETF-ove, razvijena derivativna tržišta, značajno veću institucionalnu prisutnost i puno efikasnije mehanizme procesiranja ključnih informacija koje u konačnici utječu oblikovanje cijene bitcoina.

U takvom okruženju halving više ne djeluje kao izolirani okidač. Njegov efekt se sve više ‘razvodnjava’ kroz očekivanja tržišta i kroz širi makro okvir likvidnosti. Dio utjecaja jest unaprijed ugrađen u cijenu upravo zato što profesionalni kapital aktivno modelira buduću ponudu. No iskustvo pokazuje da tržište rijetko savršeno diskontira ovakve strukturne promjene, pogotovo u imovini koja je i dalje relativno mlada i volatilna. Drugim riječima, halving ostaje važan, ali danas funkcionira više kao katalizator unutar većeg sustava sila, posebno kada se poklopi s fazom monetarnog popuštanja ili snažnih ETF priljeva.