Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u četvrtak da je plan da se mjere potpora za očuvanje radnih mjesta, koje će se nastaviti provoditi u sljedeća četiri mjeseca, prije svega financiraju iz europskih sredstava.
"Dakle, 800 milijuna kuna je projekcija mjera koje smo danas donijeli za ova četiri mjeseca, bez mjere skraćivanja radnog vremena. Naše projekcije govore da je to na razini 200-tinjak milijuna kuna mjesečno, odnosno za 60 do 70 tisuća radnika, vidjet ćemo što će nam donijeti budućnost u iduća četiri mjeseca. Izvor financiranja prije svega će biti europska sredstva", izjavio je Aladrović nakon sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara o najavi premijera Andreja Plenkovića o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta te osiguranje likvidnosti i Covid kredite.
Kako pojašnjava Aladrović, ako će se provesti predfinanciranje od strane državnog proračuna, na raspolaganju su sredstva koja su dogovorena u proteklih mjesec dana na razini EU-a, a jedan dio od 10 milijardi eura može se iskoristiti u ovom trenutku na ovo financiranje.
"Mi zapravo planiramo cijelo financiranje sljedeća četiri mjeseca na kraju pokriti iz europskih sredstava", izjavio je Aladrović.
Napominje da se mjere mogu financirati iz tekuće likvidnosti, no kako je bitno koji je izvor sredstava. "Bitno je koji je izvor sredstava a ne tekuća likvidnost. Dakle, tekuća likvidnost u ovom trenutku sigurno nije problematična što se tiče proračuna, već je stvar samih izvora. Bitno je da su ti izvori financiranja nevezani za nekakve naše interne kapacitete u proračunu, već da što više toga prebacimo na EU sredstva, što je naravno direktna podrška našem gospodarstvu", rekao je Aladrović.
Ćorić: Dosadašnje mjere itekako polučile rezultat
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocjenjuje da su mjere očuvanja broja zaposlenih, koje su se provodile proteklih mjeseci, itekako polučile rezultat. Navodi da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko 150 tisuća nezaposlenih. Unatoč činjenici da je najveći broj europskih i svjetskih gospodarstava, uz pad aktivnosti, bio pogođen i ogromnim povećanjem nezaposlenosti, to se u Hrvatskoj nije dogodilo.
"Držimo da ovako uspješne mjere treba nastaviti i dalje. Činjenica da smo u ovom trenutku projicirali do prosinca, dakle za četiri mjeseca, ide za time da se usidre očekivanja poduzetnika odnosno realnog sektora i to je upravo smjer u kojem smo htjeli ići", izjavio je Ćorić.
Dodaje da će se cijelo vrijeme od strane niza resora opservirati učinak tih mjera na hrvatsko gospodarstvo te na taj način eventualno donositi odluke, ako bude potrebno, o dodatnim mjerama pomoći gospodarstvu. Ćorić je naglasio da će se, pored mjera za očuvanje radnih mjesta, kontinuirano ići ka namirenju likvidnosti gospodarskih subjekata kroz kreditne linije, prije svega HAMAG-BICRO-a, odnosno HBOR-a.
Upravo zbog toga prije nekoliko tjedana doznačen je dodatan iznos sredstava HAMAG-BICRO-u, više od milijardu kuna za nastavak kreditiranja sektora poduzetnika, podsjetio je Ćorić.
Ćorića su novinari pitali hoće li, po uzoru na otpis doprinosa, doći i do otpisa poreza, što je također mjera koja je bila na snazi, na što je on podsjetio da je ta mjera bila projicirana za nekoliko mjeseci prije ljeta. U ovom trenutku odluka o tome još nije donesena, a kada se to dogodi, Ministarstvo financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić će izvijestiti javnost na tu temu, najavio je. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izjavila je da je očuvanje radnih mjesta prioritet Vlade.
"Izuzetno sam zadovoljna jer smo do kraja godine osigurali samoopostojnost turističkog sektora i možemo dalje planirati sve ono što nas čeka kroz novi Višegodišnji financijski okvir, što je nama izuzetno važno u resoru turizma", rekla je Brnjac.
HZZ će u ponedjeljak donijeti odluke o nastavku mjera pomoći gospodarstvu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u ponedjeljak donijeti odluke o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize pa će se tako do prosinca nastaviti mjera sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno 2.000 kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, a do 31. prosinca će se produžiti i mjera za mikropoduzetnike, koja također iznosi 2.000 kuna po radniku, ako je poduzetnik imao pad prometa veći od 50 posto. Ta se mjera, rekao je, odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa.
Za djelatnosti koje su posebno ugrožene, potpora od 4.000 kuna po radniku također će se nastaviti do 31. prosinca ove godine, pri čemu je Plenković naveo sektore prijevoza putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, a u slučaju da su imali pad prometa veći od 60 posto, pri čemu i ta potpora uključuje otpis doprinosa na plaće.
Osim za ugrožene djelatnosti, mjera od 4.000 kuna omogućit će se i poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili nacionalnog stožera civilne zaštite, najavio je Plenković.
Po njegovim riječima, sve te mjere do kraja godine će zajedno koštati oko 800 milijuna kuna i financirat će iz državnog proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova, i to kako iz postojeće financijske perspektive, tako pro futuro iz zajmova SURE programa, a dio iz iz budućih programa, primjerice Fonda za oporavak i otpornost.