Fondovi EU: Sad već mnogi znaju povući novac

Hrvatska je prije malo više od pet mjeseci napokon ušla u punopravno članstvo Europske unije, ostvaren je politički cilj svih ciljeva.

Pritom je znakovito da je svih proteklih godina politička mantra, neovisno o stranačkim bojama, bila da ćemo ulaskom u Uniju uz ostvarivanje sve sile demoktarskih standarda i financijski profitirati. Tako se nadasve optimistično tvrdilo kako ćemo na jedan uplaćeni euro u europsku kasicu iz nje natrag povući tri, pri čemu se, slučajno ili ne, ispred toga ‘povući’ zaboravljalo dodati ‘moći’. Od te silne i pozamašne financijske omotnice koju EU šalje u sklopu svojih fondova regionalnih i lokalnih projekata ostala je samo nemušta matematika prema kojoj smo dosad u plusu samo oko šest milijuna eura. Barem zasad.

Zajednica poslovnih savjetnika Kako bilo, Hrvatska će od 2014. do 2020. ukupno povući 11,7 milijardi eura. Od ulaska u Uniju do kraja ove godine na raspolaganju nam je bilo 450 milijuna eura, a svake sljedeće godine prosjek bi trebao biti malo viši od milijarde eura. Novac će se usmjeriti iz strukturnih fondova od kojih se sastoji Europski fond za regionalni razvoj, čiji je proračun 200-tinjak milijardi eura (2007. - 2013.) i koji poduzetnicima pruža razne mjere potpore. Tu je i Europski socijalni fond s proračunom od 75 milijuna eura, koji uglavnom podupire razvoj ljudskog kapitala. Novac će se davati i u sklopu Kohezijskog fonda i fondova zajedničke poljoprivredne politike te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Ipak, tu valja reći kako će se točni prioriteti financiranja znati tek početkom sljedeće godine, kad se očekuje završetak financijskog planiranja.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara pristup fondovima ESI, čiji je iznos desetostruko veći u odnosu na pretpristupno razdoblje, a obuhvat mogućih ulaganja i potencijalnih korisnika mnogo širi, kaže direktorica Centra za EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori Ružica Gelo. Prvi natječaji za te fondove upravo se raspisuju, a do dovršetka prvih projekata koji će se odobravati tim natječajima proći će oko dvije godine i tek će se tada moći dati prva ocjena uspješnosti uporabe postpristupnih fondova. Zbog većeg interesa i rasta tržišta poslovnog savjetovanja u HGK je u travnju osnovana Zajednica poslovnih savjetnika. Zasad ima 116 članova, među kojima su svi uspješni konzultanti za pripremu i provedbu projekata EU. Centar za EU u HGK objavio je i Katalog Zajednice poslovnih savjetnika koji svakom potencijalnom korisniku nudi sažete informacije o članicama Zajednice poslovnih savjetnika i njihovim područjima djelovanja. - Nismo posebno izdvajali tvrtke jer to ne bi bilo korektno prema drugim članicama - napominje Ružica Gelo.

Rezultati malo bolji  Međutim, Hrvatskoj, bila ona u pretpristupnom statusu ili punopravna članica Unije, nedostaju strategije, operativni programi te pravilnici i postupci prijave za gotovo sve fondove. Sve to onemogućava konkretnu pripremu projekata, pa tako ni postotak sufinaciranja ne može biti veći od 50 posto; dosad je to bilo 80-ak posto u IPA-inim projektima. Nakon ulaska u Uniju povećao se i interes domaćih poduzetnika, lokalne samouprave i obrtnika za nepovratna sredstva, pri čemu su najviše zainteresirane općine i gradovi. Bez obzira na mnoge slabosti u Hrvata se razvija prava mala industrija konzultantskih obrta, tvrtki i agencija za privlačenje novca EU.
- Nemamo podataka o tome tko je najuspješniji i nema tijela koje vodi statistiku o tome koji su konzultanti, odnosno konzultantske tvrtke, najviše pomogli klijentima da povuku najviše novca - tvrdi Ariana Vela, direktorica konzutantske tvrtke EU projekti i urednica portala o fondovima EU. Kad bi bilo takve statistike, teško bi bilo reći tko je najuspješniji jer sve ovisi o vrsti projekta i savjetodavnih usluga te opsegu posla. Pretpostavljam da svaka ozbiljna tvrtka vodi internu statistiku, a pitanje je i hoće li dati točne podatke ili će ih neki malo napuhati. Rezultati u povlačenju novca malo su se poboljšali, ali još zabrinjavaju ako uzmete u obzir da nas u strukturnim i drugim investicijskim fondovima od 2014. do 2020. očekuje dvanaest puta više novca u odnosu na pretpristupno razdoblje. U programu IPA imali smo manje od milijarde eura na sedam godina, od kojih je ugovoreno 70-ak posto novca, ali isplaćeno je manje od pola. Očekujem da će u idućem razdoblju isplate iz IPA-ina programa biti veće, no na kraju će to biti daleko od dobrog rezultata. Počinju natječaji za strukturne fondove i bit će važno da tijela državne uprave budu sposobna provesti ih u rokovima jer će to biti ključno za rani početak provedbe projekata, pa tako i iskorištenost sredstava. Nažalost, on što smo dosad vidjeli ne obećava - kaže Vela.
Hrvatska je prijašnjih godina imala problema u iskorištavanju novca koji joj je stavljen na raspolaganje te je prema tom kriteriju za dvadesetak posto zaostajala za, primjerice, Slovenijom, Češkom, Slovačkom ili pak Poljskom. Stoga postoji opravdana opasnost da bismo mogli više uplaćivati u proračun Europske unije nego iz njega povlačiti. Ta opasnost postoji u prvoj i sljedećoj godini članstva. Naime, načelo je strukturnih fondova da se novac povlači tek na završetku projekta. Tu je dobro što će Hrvatska dobiti velik predujam za iduće sedmogodišnje proračunsko razdoblje, što će sjesti na račun iduće godine.

Novi natječaji  Ministar Grčić nedavno je istaknuo da se trenutačno provodi devet velikih projekata vrijednih 222 milijuna eura i 26 shema dodjele nepovratnih sredstava (engl. grant) vrijednih 80 milijuna eura, ukupno vrijednih više od 300 milijuna eura. Do kraja godine najavio je i natječaje za projekte vrijedne 161 milijun eura i ‘grant’ sheme vrijedne 100 milijuna eura, a do kraja prvoga kvartala sljedeće godine rekao je i da će biti provedeni natječaji za projekte ‘teške’ 207 milijuna eura i 15 milijuna eura ‘grant’ shema ukupnog iznosa od 483 milijuna eura.
- Unatoč tim lijepim najavama ostaje da se iz fondova EU koji su Hrvatskoj na raspolaganju otkako je postala punopravnom članicom još nije proveo nijedan natječaj u kojem bi poduzetnici mogli konkurirati sa svojim projektima - kaže Dražen Breglec, direktor tvrtke Eufondia.
Tek je prošli tjedan objavljen prvi, 205 milijuna kuna nepovratnih sredstava vrijedan natječaj ‘Regionalna konkurentnost’ namijenjen razvoju poslovne turističke infrastrukture; natječaj iz istog programa, vrijedan 30 milijuna eura nepovratnih sredstava i namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i turističkim projektima, nakon više odgoda očekuje se do kraja godine.
- Eufondia bilježi veliko zanimanje potencijalnih korisnika za sredstva iz fondova EU, a u ovom trenutku prati desetak kvalitetnih projekata iz poduzetništva i turizma koji su u visokoj fazi pripremljenosti, stoga se nadamo da će se većina njih sufinancirati iz fondova EU na natječajima koji će biti raspisani ove i iduće godine - tvrdi Breglec.

Pozitivna iskustva U Hrvatskoj se na tržištu pojavilo mnogo tvrtki i pojedinaca koji su tržištu ponudili usluge savjetovanja klijenata o dobivanju sredstava EU - kaže Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja konzultantske kuće Deloitte.
- Budući da je to novo područje za većinu klijenata, još nije bilo raslojavanja prema uspjehu u tom dijelu. Prema iskustvima iz drugih zemalja koje su u Uniju ušle u prijašnjem valu, u prednosti bi trebale biti tvrtke koje su već imale pozitivna iskustva u pisanju projektnih prijedloga i aplikacija. Naime, te tvrtke znaju važne elemente za dobivanje sredstava i što treba za uspješnu provedbu projekta EU, i to bez obveze povrata dijela novca zbog nepoštovanja pravila i nepostizanja opisane koristi, što je čest slučaj. Osvrnemo li se na proteklih nekoliko mjeseci otkako smo ušli u EU, nije bilo većeg pomaka u povlačenju novca jer se kasnilo s pripremom nekih dokumenata, zbog čega EU nije odobrio uporabu novca planiranog od 2007. do 2013., a namijenjenog za 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. Taj novac neće propasti jer se planira upotrijebiti po načelu N + 3, no spor početak uporabe ne pomaže ekonomiji i ne smanjuje utjecaj krize - zaključuje Perica.