Jednu od razvojnih prilika za hrvatsku ekonomiju Marinko Škare, profesor Ekonomskog fakulteta 'Mijo Mirković' u Puli, vidi u našoj abenomici. Svojom SWOT analizom Škare se pridružio Liderovom projektu Hrvatski SWOT.
Abenomika je program nazvan prema Shinzu Abeu, kojim je japanski premijer 2012. počeo izvlačiti državu iz dugogodišnjeg ekonomskog mrtvila obilježenog deflacijom. Recept je bio sažet u 'tri strijele': povećanje ponude novca, državni poticaji i strukturne reforme.
Istini za volju, Abe se i prije pandemije i prije nedavne ostavke (zbog zdravstvenih razloga) suočio u zadnjem kvartalu prošle godine s padom BDP-a većim od šest posto. No, kad bi Hrvatska kojim slučajem prigrlila Abeovu formulu, imala bi sedam godina vremena da posloži ambicioznije reforme i tako izbjegne zamku abenomike i japanski pad BDP-a.
Bez Abea, Škare vidi hrvatsku snagu u svojevrsnom poduzetničkom darvinizmu, odnosno u rambovskom poduzetničkom instinktu za opstanak, kako ga je definirao.
Itekako je svjestan hrvatske nizozemske bolesti (ovisnost o turizmu), a to što nam prijeti ekonomska nepismenost političara dodatan je razlog za pesimizam, pa i u kontekstu eventualnog pokretanja hrvatske abenomike.