Ministar financija Slavko Linić i danas se oštro obrušio na suca Mislava Kolakušića koji se usudio dovesti u pitanje Linićev zakon o predstečajnoj nagodbi.
Sučevu odluku da odgodi ročište o predstečajnoj nagodbi Dalekovoda i podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju Linić smatra neodgovornom, štetnom za cijeli sustav i vođenom osobnim interesima suca. Na konferenciji za novinare prilično se agresivno okomio na suca jer smatra da je dovođenjem u pitanje spornog zakona zapravo optužio parlament i izvršnu vlast da se bave kriminalom.
- Otkud mu pravo da govori o zloupotrebi izvršne vlasti, sudac misli da je bogomdan i da 15 godina može voditi stečaj stvarajući goleme troškove na štetu građana. Ova će odluka imati nesagledive posljedice za Dalekovod i njegovih 1900 radnika. Ali tog suca ne zanimaju radna mjesta nego neke druge priče - kazao je Linić istaknuvši kako u svom istupu nije objasnio u čemu je točno vidio protuustavnost zakona o predstečajnoj nagodbi. To će ujedno morati objasniti i svojim kolegama jer, kako tvrdi Linić, ne može sudac nego sud pokrenuti ustavni postupak.
U obranu suca Kolakušića stala je Udruga hrvatskih sudaca, koja je reagirala već na prve Linićeve izjave nakon jučerašnje vijesti o odluci suca Kolakušića, koja je odmah podigla veliku prašinu. Međutim, Linić im odgovara da ni među sucima nema svetih krava.
Iz pravosudnih krugova i ranije su se mogle čuti kritike na račun predstečajnog zakona zbog njegove nedorečenosti na što je uputio i sudac Kolakušić u svom priopćenju kazavši kako smatra da zakon određenim grupama vjerovnika omogućuje povoljnije uvjete naplate svojih potraživanja.
Ministar ipak vjeruje da je sučev istup pojedinačan i da iza suca Kolakušića ne stoji čitav Trgovački sud. Ovom svojom izjavom ujedno je prebacio lopticu na stranu pravosuđa kazavši kako sad o njihovoj odluci ovisi budućnost posrnulih tvrtke koje su spas od stečaja potražile u predstečajnoj nagodbi. Na presici su iznijete brojke kojima je ministar pokušao dokazati učinkovitost svog zakona. Umjesto dugotrajnih stečajnih procesa od kojih neki traju dulje od deset godina, novi zakon omogućio je dogovor vjerovnika u roku od nekoliko mjeseci i nastavak poslovanja velikom broju tvrtki. Dosad je zaprimljeno 4.692 zahtjeva za predstečajnom nagodbom s planom restrukturiranja. Od toga je prihvaćeno 650 prijedloga, dok je 2.863 predmeta odbačeno ili obustavljeno.
- I tu se vidi da izvršna vlast nije široke ruke jer ogroman broj planova nije prihvaćen - ističe Linić dodajući kako je zakon provediv prije svega zbog dobre volje vjerovnika da dođe do dogovora, a upravo su mnogi mislili da će to biti glavni kamen spoticanja i razlog neprovedivosti zakona kad se on izglasao prošle godine.
