Jučer je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković istaknuo kako nas ove godine očekuje minus u proračunu oko 25 milijardi kuna i da zbog koronakrize Vlada ide u rebalans proračuna. Plenković je rekao kako je predviđanje Vlade pad BDP-a od 9,4 posto.
- Odlučili smo ostati na razini plana rashoda od 147,3 milijardi kuna, a kada je riječ o prihodima, oni će pasti i očekujemo ih na razini od 122 milijarde kuna – rekao je Plenković.
Ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. Ljubo Jurčić za ovaj rebalans kaže da je prvenstveno politički izbor.
- To znači da rebalans nema previše veze s ekonomijom, koliko ima s politikom. Politička je odluka da treba sačuvati ovo na nivou javne djelatnosti, smanjenje prihoda dolazi zbog više sile, zbog krize i korone i tu će se pojaviti taj pad od 50 milijardi kuna BDP-a, 45 posto od toga je pad prihoda proračuna i to je tih 25 milijardi. I tih 25 milijardi neće se balansirati sa smanjenjem rashoda, već sa zaduženjem – kaže Jurčić pa dodaje kako je ovaj rebalans čisto knjigovodstvena financijska transakcija iza čega stoji politička odluka.
To znači da na jesen kreću nova zaduživanja.
- U ovoj situaciji ne može ni biti drugog rješenja. Za iduća tri mjeseca trebali bi napraviti restrukturiranje ili reforme, da onaj gubitak koji će se ostvariti u nekim djelatnostima, poput turizma, to nadoknade ostale djelatnosti. Kada bi to napravili to bi bila kreativna politika, ako im to ne uspije, morat će gledati i tu rashodovnu stranu – dodaje Jurčić.
Jurčić kaže kako svakako treba gledati kako ćemo u narednih šest mjeseci do godinu dana nadoknaditi taj deficit od 50 milijardi kuna koji ćemo definitivno izgubiti dominantno zbog pada turizma, prijevoza i izvoza.
- Ponavljam, ovo je čisto računovodstveno financijska igra, ali nedostaje ekonomska, gospodarska i industrijska politika – kaže Jurčić i dodaje kako se Vlada još nije okrenula, a nema ni naznaka da se okreće ekonomskoj politici.
- Treba vidjeti što je loše u hrvatskom gospodarstvu. Ovo je trenutno politika raspodjele. Što spontano zarade oni to raspodjele, a ako u tom trenutku nema novaca, prebace to u javni dug, odnosno zadužuju se pa do kad ide. Efekt toga je uvijek da narod ima lošiji standard - zaključuje Jurčić.