Mladi ne vjeruju u konkurentnost na EU tržištu

Veselimo li se mogućnosti odlaska iz zemlje u potrazi za poslom ili se bojimo priljeva strane radne snage, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika.

Čak 54 posto ispitanika smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju prvenstveno potaknuti zapošljavanje naših radnika u inozemstvu. Brojni su i oni koji smatraju da će doći do doseljavanja radne snage u Hrvatsku (37 posto).  Nešto manje ispitanika (34 posto) vjeruje da neće doći do promjena na tržištu rada, a 27 posto ih očekuje porast stranih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Svega 16 posto ispitanika očekuje rast gospodarstva.

Na pitanje jesmo li spremni za europsko tržište rada, 62 posto ispitanika odgovara potvrdno tj. smatraju da su hrvatski radnici konkurentni na tržištu rada.  Četvrtina ispitanika (26 posto) drži da nam nedostaje stručnosti i obrazovanja.
O tome daje li hrvatski školski sustav dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada ispitanici su podijeljenog mišljenja. Polovica (50 posto) ih smatra kako naš školski sustav daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada, dok čak 39 posto ispitanika sumnja u naš obrazovni sustav i to kako priprema kadrove za tržište rada. Jedan od ispitanika koji je izrazio sumnju u kvalitetu školstva, komentirao je sljedeće: 'Potrebne su reforme u školstvu koje bi se fokusirale na osposobljavanje mladih odmah po završetku školovanja na rad koristeći najnovije tehnologije koje se primjenjuju u Europi. Smanjenje teorije - povećanje prakse!'

Najviše povjerenja u školski sustav imaju ispitanici sa srednjoškolskim obrazovanjem koji su stariji od 41 godinu, a najmanje oni koji se još uvijek školuju te imaju višu i visoku stručnu spremu. Nezaposleni ispitanici u najvećoj mjeri vjeruju kako je naš obrazovni sustav dobar te kako dobro priprema kadar za europsko tržište rada (njih 51 posto ima takvo mišljenje).
Kada je riječ o stranim jezicima, 44 posto ispitanika smatra kako bi hrvatski građani imali problema s radom u EU zbog nepoznavanja stranih jezika. 40 posto ispitanika smatra da se dovoljno znamo služiti stranim jezicima. 

Čini se da su najmlađi ispitanici najkritičkiji raspoložena skupina jer i u ovom slučaju najviše sumnjaju u kompetencije hrvatske radne snage. Naime, 44 posto ispitanika s manje od 25 godina smatra kako bi naši građani imali problema s radom u EU zbog (ne)poznavanja stranih jezika. Isto smatra 38 posto ispitanika u dobi od 26 do 30 godina te isto toliko ispitanika starijih od 41 godinu. Među ispitanicima u dobi od 31 do 40 godina 39 posto ih smatra kako naši građani ne poznaju dovoljno jezik da bi radili u EU.
Pa ipak, većina ispitanika u istraživanju, njih 77 posto, izjavila je da se napredno služi engleskim jezikom. Petina (21 posto) je priznala da posjeduje osnovno znanje, a 1 posto da se uopće ne služi engleskim jezikom.
Očekivano, mlađi ispitanici bolje se služe stranim jezicima. 80 posto ispitanika mlađih od 25 godina napredno se služi engleskim, dok je takvih među onima starijima od 41 godinu tek 46 posto.