Veći porez na imobiliziranu imovinu

Lokalna će uprava preuzeti financiranje obrazovanja, zdravstva, socijalne politike, sporta.

Time će lokalna samouprava imati punu funkciju, a na nivou države bit će definirani standardi i smjernice. Ovo je danas rekao ministar financija Slavko Linić na zasjedanju Zajedničke skupštine Udruge gradova i Udruge općina u Zagrebu. Polako će država i lokalna samouprava prestajati dijeliti poreze na dosadašnji način. Promjena zakona o lokalnoj samoupravi i njenom financiranju očekuje se ove godine. Do sada su država i lokalna samouprava imali previše zajedničkih poreza koje su dijelili, a u toj razdiobi nije se moglo pokazati koliko građani pojedine regije sudjeluju u ukupnoj poreznoj aktivnosti zemlje.
- Sada će lokalna samouprava imati izvorne prihode od poreza na dohodak i poreza na dobit. Komunalna naknada koja je bila dosadašnji izvorni prihod, pokazalo se, više nema svrhe jer su komunalne djelatnosti postale tržišne pa je zbog toga znalo dolaziti do neplaniranih teškoća u organizaciji i neplaniranih troškova lokalne samouprave - objasnio je Linić.
Umjesto toga uvest će se porez na imovinu. Linić je najavio veći porez na imobiliziranu imovinu, dok bi se manji porezi odnosili na imovinu koja doprinosi svrsi, odnosno stavlja se u funkciju življenja i razvoja. Time bi se poticala funkcionalna gradnja, investicije koje bi imale vrijednost, a ne da se izrađuju prostorni planovi a onda se godinama ništa ne radi.
Zbog toga su važne, rekao je, investicije čija bi vrijednost ove godine trebala biti veća za osam milijardi kuna. S druge strane država u 2014. mora izdvojiti devet milijardi kuna za EU, a ima mogućnost iz fondova i na druge načine povući 15 milijardi kuna. Zato bi svi ovi prihodi koji su spomenuti trebali biti usmjereni ka omogućavanju investiranja. Linić je naveo primjer investicija u vodoprivredi koji će u ovoj godini biti veći za 300 milijuna kuna, što znači ukupno 600 milijuna kuna te je pozvao čelnike lokalnih samouprava da porade na ovim projektima.
Zbog Vladinog opredjeljenja za politiku decentralizacije, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić rekao je da je ovih dana formirano Povjerenstvo za decentralizaciju koje bi trebalo utvrditi koliko se to novca više treba dati lokalnoj samoupravi, ali isto tako u skladu s tim prebaciti i ovlasti i odgovornost. Rekao je da se jedan značajan dio investicija odvija na lokalnoj razini te da Vlada to misli intenzivirati. Vlada će investirati kroz tri modela - javnim investicijama, investicijama iz proračuna i kroz lokalnu samoupravu.
Podsjetio je da su investicije (javne i privatne) u zadnje tri godine smanjene za 30 posto, ali je napomenuo da se otvaraju neke nove šanse.
- Možda ne u ovoj godini, ali u 2013. svakako ćemo to uraditi. Od strukturnih se fondova očekuje iduće godine očekuje 3,4 milijarde kuna te za ruralni razvoj 1,2 milijarde kuna. U 2014. očekujemo gotovo duplo veća sredstva iz ovih fondova, naravno ako budemo znali izraditi projekte. Bez njih ništa nećemo moći dobiti - rekao je Grčić.
Ove se godine po prvi puta izdvajaju inicijalni iznosi za pripreme EU projekata za najsiromašnije općine u Hrvatskoj u visini od 45 milijuna kuna, a narednih bi godina ta sredstva trebala biti korištena i za financiranje projekata u takvim općinama.
Iako njegovo ministarstvo lokalnoj samoupravi stoji na raspolaganju, napomenuo je da ove godine neće moći ispuniti sve njihove zahtjeve jer nema novaca. Već je potrošeno 750 milijuna kuna za otplatu ranijih projekata i ove će godine ministarstvo u tom smislu biti 'samo blagajna za isplatu', ali se nada da će uspješno završiti i već započete projekte. Zato je Grčić čelnike lokalnih uprava zamolio za razumijevanje, pogotovo jer iduće godine kreće novi val investicija. Sredstva će biti osigurana iz proračuna te od Europske investicijske banke. Već se zna da će se iz EIB-a 1 izdvojiti milijardu kuna, iz EIB-a 2 tri milijarde kuna, a u pripremi je i EIB 3.
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da bi se u tom smislu trebala uspostaviti i ravnoteža između načelnika/gradonačelnika i vijeća/skupština, pogotovo jer se prvi ljudi izvvršne lokalne vlasti biraju na izravan način. Napomenuo je da nije protivnik velikog broja općina i da to ne koči razvoj, ali da treba redefinirati ovlasti te malim samoupravama dati manje ovlasti nego što imaju velike. No, koliki je broj županija, odnosno regija dovoljan Hrvatskoj, za sada se ne može znati.
Zajedničkoj skupštini Udruge gradova i Udruge općina prisustvovao je veliki broj predstavnika lokalnih vlasti na čelu s predsjednikom Udruge gradova Vojkom Obersnelom. Cilj je obnoviti djelovanje Saveza Udruge gradova i Udruge općina kao krovne organizacije jedinica lokalne samouprave kako bi se uskladili stavovi o strateškim pitanjima od interesa za gradove i općine te se unaprijedila komunikacija sa središnjom vlasti.