Ako poslodavac ne radi zbog izvanredne situacije koju je izazvala pandemija koronavirusom, to ne znači da zbog te iste situacije smije dati izvanredni otkaz radnicima. Izvanredna situacija, kada je Zakon o radu (ZOR) u pitanju, znači da je radnik napravio tešku povredu obveza iz radnog odnosa, a otkaz zbog Covida 19 bi po proceduri trebao biti poslovno uvjetovan otkaz. A ta procedura pretpostavlja pisanu i obrazloženu odluku o otkazu svakom radniku uz obvezu poštivanja najkraćeg trajanja otkaznog roka.
Za vrijeme otkaznog roka poslodavac je dužan radniku isplaćivati plaću i sva druga prava, a po prestanku radnog odnosa dužan je isplatiti i otpremninu. Ako tvrtka ima radničko vijeće ili u njoj djeluje sindikat, prije otkazivanja mora se provesti savjetovanje ili suodlučivanja s tim tijelima, unatoč pandemiji i krizi. Previše regulacije, dok se spašava živa glava i ono malo poslovne budućnosti, ako je još ima.
Nije to jedina 'caka' u radnom zakonodavstvu koja je zbog pandemije izašla na površinu. Ima ih napretek, a jedna od njih jest i to da rad od kuće nije dobro reguliran. Primjerice, nejasno je dođe li kod kuće do ozljede, je li to ozljeda na radu i treba li o tome brinuti poslodavac ili radnik.
Za isplatu Vladinog minimalca, poslodavac mora sa svakim potpisati aneks ugovora o radu, a što kad zapošljava stotine radnika? I to je samo kap u moru nelogičnosti koje more poduzetnike i radnike, što je s radnim vremenom, godišnjim odmorom, pitanja je pregršt, a svaki odgovor traži pravovaljano pravno tumačenje. No, unatoč tome stručnjaci su složni - sada nije pravo vrijeme za intervencije u ZOR.
O definiciji rada, oblicima rada, pravima i obvezama zaposlenika i poslodavaca, bruto i neto plaćama, pauzama, radnom vremenu, radu od kuće i drugim rješenjima sva tri socijalna partnera - Vlada, poslodavci i predstavnici radnika, moraju promišljati, diskutirati i donekle usuglašavati stavove u stabilnom i neizazovnom okruženju, kada tenzije jedino rastu zbog jačine argumenata druge strane, a ne zbog virusa koji je blokirao cijeli svijet.
Takav je stav većine Liderovih sugovornika. Radno zakonodavstvo je specifično i traži veliku dozu razumijevanja i suradnje svih strana. No, globalna koronakriza je fokus odmah bacila na ZOR što je i Vladu u ožujku navelo da promišlja o novom prijedlogu zakona koji je, ako je suditi po puštenim balonima, trebao suspendirati ZOR. Pušteni balon brzo se rasplinuo kad su se neki socijalni partneri digli na noge kako bi upozorili da usred krize i potresa u metropoli, Vladi ne treba i kriza koja bi dovela u pitanje socijalni mir. I to je bilo dovoljno da se ta tema zaključa i stavi ad acta do neke druge prilike.
- Možemo potvrditi kako nismo pokrenuli službeni postupak izrade i donošenja zakona niti drugog propisa koji bi uređivao radne odnose na drukčiji način ni privremeno niti trajno - odgovorili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na upit je li takvo zakonsko rješenje ipak bilo na stolu u ožujku.
Poslodavci okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), a priori ne zauzimaju stav da se ZOR mora mijenjati što prije, ali u HUP-u ne mogu ne primijetiti da nismo bili spremni za ovu situaciju bez presedana, a neće ni propustiti poentirati da takva situacija nije regulirana ni u postojećem ZOR-u. HUP stoga traži jednostavnije procedure koje će definirati nove poslovne uvjete i primanja, poput situacije s aneksom ugovora i plaćom za velike poslodavce.
- Među drugim izmjenama koje smatramo nužnim je i redefiniranje pauze kao i mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja i raskida ugovora o radu posebno za male i mikro tvrtke čija opstojnost ovisi o doprinosu svakog zaposlenika. Posebno je važno u današnjem vremenu pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka… HUP je uvjeren kako su svi socijalni partneri svjesni težine stanja i važnosti ovog trenutka i da smo svi usmjereni na glavni cilj, očuvanje radnih mjesta i podloge za brzi nastavak poslovanja i nakon ove pošasti korona pandemije - naglasio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
A ako je HUP spreman i ne blefira, spremni su i sindikati. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, jedne od središnjica koja doista predstavlja radnike u gospodarstvu, iako osobno smatra da ZOR nije nužno mijenjati sada, ako i kada se ta tema otvori, sindikati, poručuje, odmah sjedaju za stol.
- ZOR nije prepreka poslovanju, korona jest - podsjeća Novosel koji kaže da će se sindikati snažno zastupati stavove suprotne onima poslodavaca, a jedan od uvjeta za promjenu ZOR-a bit će, napominje, i vjerodostojno praćenje primjene i učinaka ZOR-a, kako na poslodavce tako i na radnike, kako bi se buduće izmjene tog zakona oblikovale argumentirano.
Da se htjelo nešto mijenjati i korigirati, moglo se reagirati u prvoj ili drugoj dekadi ožujka donošenjem interventnog propisa o radnim odnosima u uvjetima pandemije ili barem privremenom suspenzijom nekih odredbi ZOR-a, ističe Marija Zuber, porezna stručnjakinja, te naglašava da je sada za intervencije prekasno.
- Na primjer, trebalo je privremeno suspendirati odredbu o obvezi poslodavca da radnika tjedan dana ranije obavijesti o promjeni rasporeda rada ili primjerice obvezu da radniku 15 dana ranije odredi kada će koristiti godišnji odmor. S druge strane, trebalo je osnažiti obvezu poslodavca da radniku kojemu je naložen rad kod kuće nadoknadi troškove koji nastaju pri takvom radu. U sadašnjim uvjetima su neprovedive i procedure koje treba poštovati u slučaju promjene pravilnika o radu, a pitanje je i to je li objektivno moguće pomiriti interese stranaka u slučaju kad poslodavac predloži izmjenu kolektivnog ugovora - navodi Zuber i dodaje da su se poslodavci i radnici snalazili sami jer država nije reagirala u formi zakona, pa se sada popravlja što se može popraviti.
Tome u prilog ide i uputa Zavoda za zapošljavanje kako poništiti dane otkaze i vratiti radnike otpuštene krajem ožujka u radni odnos, kako bi ostvarili potporu za očuvanje radnih mjesta u uvjetima epidemije.