PD-IPO važan je alat kontrole poreznih davanja. No ako s povezanim osobama nije bilo poslovnih odnosa, taj se obrazac ne dostavlja
Obveznici poreza na dobit koji su u prethodnoj poreznoj godini imali poslovne transakcije s povezanim osobama trebali su uz prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi dostaviti obrazac PD-IPO – Izvještaj o poslovnim događajima s povezanim osobama. Dostavlja se u istom roku kao i prijava poreza i obveznici kojima je porezna godina jednaka kalendarskoj trebali su ga za 2024. predati do 30. travnja 2025. Trgovačka društva, privatne ustanove, fizičke osobe koje umjesto poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dobit i drugi obveznici poreza na dobit koji su u poreznoj godini poslovali s povezanim osobama ili su s povezanim osobama imali ugovorne odnose financijske prirode te podatke dostavljaju Poreznoj upravi. Ako s povezanim osobama nije bilo poslovnih odnosa, ne dostavlja se obrazac PD-IPO.
Tko su ‘povezane osobe‘
Za pravilno ispunjavanje te obveze ključno je definirati krug povezanih osoba, tj. koje se pravne i fizičke osobe smatraju povezanima s poreznim obveznikom, bilo da je porezni obveznik pravna ili fizička osoba. Definiciju povezanih osoba uređuju dva propisa: Opći porezni zakon i Zakon o porezu na dobit. Nakraće rečeno, povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba ili iste osobe izravno ili neizravno sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu. Povezanim osobama smatraju se i povezana društva u svim kombinacijama povezanosti u vlasništvu i/ili upravljanju i društva koja su međusobno povezana poduzetničkim ugovorima te u situacijama kad jedna ili više fizičkih osoba poslovno povezuju djelovanje pravnih osoba kontrolom poslovanja, izravnim ili neizravnim utjecajem ili poslovanjem u istome prostoru i/ili uz korištenje iste opreme.
Uza sve navedene oblike povezanosti između poslovnih subjekata smatra se da postoji odnos povezanosti između poreznog obveznike i sljedećih fizičkih osoba: bračnog druga, krvnih srodnika u ravnoj liniji (djeca, roditelji), u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja (braća, sestre, bratići, sestrične…), po tazbini (svekar, svekrva, punac, punica), čak i ako je brak prestao, posvojitelja, posvojenika i skrbnika. Obveznici poreza na dobit moraju tijekom poslovne godine identificirati poslovne događaje i ugovorne odnose s osobama koje se za porezne svrhe smatraju povezanima kako bi o tim transakcijama izvijestili Poreznu pravu.
O čemu se izvještava
Za točnost iskazanih podataka odgovara porezni obveznik, a porezno tijelo može provjeravati podatke iz javno dostupnih registara (sudski registar, podaci iz matice rođenih, matice vjenčanih i dr.). Ako neki podatak nije javno dostupan, kao npr. podatak o rodbinskoj povezanosti, traži se izjava odgovorne osobe. O kojim se poslovnim događajima izvještava na obrascu PD-IPO? Obrazac je sadržajno koncipiran kao izvještaj koji se sastoji od četiri zasebne tablice: u prve se dvije odvojeno navode podaci o obvezama i podaci o potraživanjima po osnovi primljenih odnosno danih zajmova i kredita od povezanih osoba, a u druge dvije podaci o obvezama po osnovi nabavljenih dobara i usluga i o potraživanjima po osnovi dobara i usluga isporučenih povezanim osobama.
Za tablice u kojima se iskazuju podaci o primljenim i danim kreditima i zajmovima traže se detaljni podaci o povezanoj osobi, iznosu financijske transakcije, stanju duga i potraživanja na posljednji dan poreznog razdoblja, o kamatnoj stopi i dr. U druge dvije tablice iskazuju se podaci o povezanoj osobi kao dobavljaču odnosno kupcu dobra i/ili usluge, iznos obveze i potraživanja na početku poslove godine, nove obveze i nova potraživanja nastala tijekom porezne godine i stanje na zadnji dan poreznog razdoblja. Podaci se iskazuju na temelju podataka koji se vode u poslovnim knjigama poreznog obveznika i moraju korespondirati s podacima koji se vode u financijskom knjigovodstvu.
Za što se podaci upotrebljavaju
Porezna se uprava podacima iz obrasca PD-IPO može koristiti za kontrolu i nadzor pravilnog ispunjavanja poreznih obveza poslovnog subjekta obveznika poreza na dobit. Može se koristiti za procjenu možebitnog rizika pri utvrđivanju poreznih obveza svakog od povezanih sudionika pravnog posla i za povezani nadzor koji obuhvaća više poreznih obveznika istodobno. Porezno tijelo može kontrolirati odvijaju li se transakcije između povezanih osoba po cijenama po kojima bi te osobe poslovale i da nisu međusobno povezane, u cilju utvrđivanja postoje li indicije možebitnih nepravilnosti pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Podaci iz obrasca PD-IPO mogu se upotrijebiti i u slučaju sumnje da kod poreznog obveznika postoje skrivene isplate dobiti i izuzimanje dobara i usluga iz poslovne u privatnu sferu poduzetnika i njemu bliskih osoba.