Na mjesečnoj razini gledajući, hrvatski robni izvoz u ožujku i travnju ove godine bio je na gotovo identičnoj razini. No dok je u ožujku dvije milijarde eura izvoza značilo visok pad (16,6 posto) u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dvije milijarde eura u travnju značile su rast od deset posto u odnosu na lanjski travanj. Travanjski je rast ipak bio nedovoljan da, zbrojeno za prva četiri mjeseca ove godine, rezultat bude pozitivan, pa Državni zavod za statistiku bilježi nominalni pad izvoza od 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Analitičari Hrvatske gospodarske komore deflacionirali su pak nominalni iznos za niže proizvođačke cijene na stranom tržištu i došli do podatka da je robni izvoz u tom razdoblju porastao za 0,2 posto.
Prva zanimljivost koju nam otkrivaju podrobniji DZS-ovi podaci o robnom izvozu, a koji se odnose na prva tri ovogodišnja mjeseca, jest da se napokon dogodilo ono čemu su mnogi analitičari kontinuirano pripisivali pad hrvatskog izvoza još otkako je Njemačka prvi put ušla u tehničku recesiju. Za sve to vrijeme hrvatski je izvoz u tu zemlju na mjesečnoj razini bio u blagom porastu, a u minus je zaronio tek u ožujku ove godine. Kad je njemačko tržište u pitanju, prvi je kvartal zaključen s padom vrijednosti hrvatskog izvoza od 2,2 posto. Budući da je Njemačka najveće hrvatsko tržište, taj pad jedan je od važnijih uzroka kvartalnog pada izvoza na tržišta Europske unije od visokih devet posto.
U istom je postotku, međutim, u prva tri mjeseca porastao naš izvoz na tržišta CEFTA-e, među kojima prednjači BiH. U susjednu zemlju izvoz je iz Hrvatske u prva tri mjeseca porastao za čak 22,2 posto i dosegnuo iznos od 653 milijuna eura, odnosno samo pedeset milijuna manje nego što je iznosio u Njemačku i 30 milijuna manje nego u Italiju, u koju je za to vrijeme porastao za jedan posto. Tako je trenutačno BiH izbila na treće mjesto najvažnijih hrvatskih tržišta, što se još nikada nije dogodilo.
Iza sebe je ostavila Sloveniju, u koju je u prvom kvartalu hrvatski izvoz pao za 7,4 posto te je iznosio 636 milijuna eura, i Mađarsku, u koju hrvatski izvoz snažno pada već godinu dana. Kvartalni pad izvoza u Mađarsku iznosio je 19 posto, a izvoz je vrijedio 341 milijun eura. Prema prvim rezultatima hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prva četiri ovogodišnja mjeseca, uvoz je porastao za 2,3 posto. Nakon energetske krize rast uvoza opet je snažno potaknut uvozom iz EU-a (6,1 posto), a pada (10,4 posto) s ostalih tržišta.