Ekonomist ECB-a upozorava: Rat s Iranom mogao bi povećati inflaciju

Philip Lane, glavni ekonomist Europske središnje banke, upozorio je da bi dugotrajni rat na Bliskom istoku te pad opskrbe naftom i plinom mogli uzrokovati značajan porast inflacije i oštar pad proizvodnje u eurozoni. Kako je objasnio u intervjuu za Financial Times, rast cijena energenata mogao bi potaknuti inflaciju u bliskoj budućnosti, što bi se negativno odrazilo i na ekonomski rast.

Naime, cijene plina u Europi porasle su u ponedjeljak za gotovo 50 posto, s obzirom na to da je Katar obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina zbog iranskih napada, koji su uslijedili nakon napada SAD-a i Izraela na Iran u subotu.

Cijene nafte porasle su za gotovo sedam posto na 77,74 dolara po barelu zbog gotovo potpunog prekida isporuka kroz Hormuški tjesnac, strateški morski put kroz koji teče otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Utjcaj tih događanja s Bliskog istoka ovisit će o širini i trajanju sukoba, napomenuo je Lane, istaknuvši da će ECB pažljivo pratiti cijelu situaciju.

Predviđen scenarij

ECB je još u prosincu 2023. objavio analizu scenarija na Bliskom istoku, koja je pokazala da bi, dođe li do pada opskrbe energijom kao sada, značajno porasla inflacija i naglo pala proizvodnja. U analizi je ECB predvidio da bi trećina količine nafte i plina koji prolaze kroz Hormuški tjesnac bila poremećena.

U takvom scenariju, ekonomisti ECB-a procijenili su da bi cijene nafte, koje su u to vrijeme bile otprilike 80 dolara po barelu, porasle za više od 50 posto na oko 130 dolara po barelu. Rast gospodarstva eurozone bio bi 0,6 postotnih bodova niži u sljedećoj godini, dok bi inflacija bila više od 0,8 bodova veća.

Kamate ostaju na razini od dva posto

Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ekonomisti ECB-a predviđali su da će se godišnja inflacija spustiti neznatno ispod ciljanih dva posto u razdoblju od drugog tromjesečja ove godine do kraja 2027., nakon čega bi se 2028. vratila na razinu od dva posto.

Prema podacima Reutersa, investitori trenutno procjenjuju da postoji 88 posto šanse da će Europska središnja banka ove godine zadržati kamatne stope nepromijenjenima na razini od dva posto. Lane također kaže da ne vidi razloga za promjenu trenutačnog smjera središnje banke.

Izuzev mogućeg velikog i dugotrajnog šoka s Bliskog istoka, gospodarstvo eurozone 'raste blizu svog potencijala', izjavio je Lane, zbog čega, kaže, ne vidi značajne rizike od pregrijavanja.

– Tijekom 2023. i 2024. rast je bio ispod potencijala. Još uvijek postoje slobodni kapaciteti, posebno u proizvodnom sektoru – dodao je Lane.

Također je naglasio da je temeljna inflacija (koja isključuje nestabilne cijene energije) i dalje viša od srednjoročnog cilja ECB-a, dok su troškovi naknada po zaposleniku krajem prošle godine bili nešto viši od očekivanih.