Hrvati među najaktivnijim online kupcima u Europi

Svjetski dan potrošača obilježava se 15. ožujka, a Hrvatska ga dočekuje sa 61,72 posto online kupaca, u čemu kaska za Europom. No, u isti mah je prva na kontinentu po intenzitetu digitalnih kupnji, pokazuju rezultati nove analize.

Gotovo dvije trećine Hrvata kupilo je neki proizvod preko interneta u posljednjih godinu dana; to je respektabilan broj, ali i dalje gotovo 12 postotnih bodova ispod europskog prosjeka koji je na 73,56 posto, pokazuju najnoviji Eurostatovi podaci za 2025. godinu.

No, ispod te općenite brojke krije se vrlo zanimljiv kontekst koji otkriva prave navike, intenzitet i širinu hrvatskih online kupaca.

Tko kupuje online u Hrvatskoj?

Trend je jasan i kontinuiran. Prije 10 godina, 2015., online je tržilo 44,11 posto Hrvata. Do danas je taj broj narastao za gotovo 18 posto i obično iz godine u godinu pokazuje stabilni uspon, što nije slučajnost, već sugerira strukturnu promjenu u potrošačkim navikama koja se osjeti u cijeloj Europi. Najviše online kupovina u Hrvatskoj obavljaju mladi, što nimalo ne iznenađuje. U dobnoj skupini od 16 do 24 godine preko interneta kupuje 88,12 posto populacije, pri čemu je Hrvatska na 12. mjestu u Europi i bolje stoji od svih susjeda.

Korisnici do 44 godine nešto su niže, no ipak blizu europskog prosjeka, a značajni padovi u odnosu na ostatak kontinenta počinju od 45. godine i zatim eksponencijalno rastu sa svakom sljedećom dobnom skupinom. Primjerice, u dobnom rasponu od 45 do 54 godine Hrvatska bilježi 66,09 posto digitalnih kupaca naspram europskog prosjeka od 77,19 posto. U skupini od 55 do 64 godine taj jaz raste na 21 postotni bod, dok je u skupini od 65 do 74 godine razlika 27 posto. Svega 16,97 posto Hrvata starijih od 65 godina kupuje online, što je drugi najslabiji rezultat u Europskoj uniji.

Takvi podaci sugeriraju da u Hrvatskoj postoji golema korelacija između dobi i digitalne kupovine, što u brojnim drugim europskim zemljama, pogotovo onima na zapadu, nije toliko izraženo.

Koliko su online narudžbe česte?

No, oni koji naručuju online, rade to intenzivno. To je segment u kojemu Hrvatska najviše iznenađuje; kada se pogleda učestalost internetskih kupnji u posljednja tri mjeseca, Hrvati su prvi u cijeloj Europi.

Naime, čak 44,4 posto hrvatskih online kupaca posegnulo je za e-trgovinom između 6 i 10 puta u posljednja tri mjeseca, što je brojka koju ne postiže niti jedna druga europska zemlja. Istovremeno, Hrvatska je i pri dnu ljestvice u rasponu od jedne do dvije i tri do pet kupnji. 

Time je očito da u Hrvatskoj postoji jezgra iznimno aktivnih online kupaca koji kupuju jako često. Izazov ne leži u intenzitetu kupnje, nego u širini potrošačke baze.

Također, premda kaskamo za dobrim dijelom Europe, u regionalnom kontekstu stojimo solidno. Hrvatska ima više online kupaca od Bosne i Hercegovine, gdje se takvom trgovinom koristi 49,53 posto osoba, te Crne Gore koja je na 44,54 posto. Srbija ima neznatno jači rezultat (62,02 posto), dok se veći zaostatak osjeti za Mađarskom (67,68 posto) i Slovenijom (66,87 posto).

Što Hrvati kupuju i kako donose odluke?

Odgovore o tome što se događa kada hrvatski kupac već sjedne pred ekran daju s potrošačke platforme Shoptok.hr, koja redovito bilježi uvide o konkretnom ponašanju hrvatskih kupaca.

- Hrvati najviše istražuju žensku odjeću, kućne aparate i elektroniku, s fokusom na skuplje proizvode - poručuju s navedene platforme.

Najveći rast pretraga vidljiv je u jeseni i tijekom promocija. Vrhunac je tijekom Black Friday i Cyber Monday akcija, s rastom od do čak 40 posto, kao i tijekom blagdana i sezonskih sniženja.

S platforme Shoptok.hr ističu i da je trend uspoređivanja cijena u Hrvatskoj prilično uobičajen.

- Trend usporedbe cijena je stabilan u skladu s rastom e-commerce tržišta, ali s vrhuncima tijekom akcija poput Black Fridaya. Prosječno se uspoređuje do dvije trgovine po sesiji, s rastom na tri tijekom promocija. Zanimljivo je da korisnici najviše promatraju cijene koje odstupaju do 15% u odnosu na one najniže - navode. 

Hrvatsko tržište online kupovine, tako, prikazuje dovoljno zrele obrasce i aktivnu jezgru korisnika, ali i s dovoljno prostora za rast. Sljedeće desetljeće, ako se ovi trendovi nastave, lako bi moglo izgledati sasvim drugačije od ovog. Hoće li taj rast doći od starijih generacija koje tek ulaze u digitalni prostor ili još intenzivnije kupnje onih koji su već aktivni, otvoreno je pitanje.