Hrvatska kućanstva u prosjeku duguju oko 7600 eura po stanovniku

Hrvatska se nalazi na 37. mjestu svjetske ljestvice zaduženosti kućanstava s dugom od oko 7600 eura po stanovniku, što je znatno ispod prosjeka razvijenih europskih ekonomija. Podaci su to koji dolaze iz Global Debt Monitora za prvo tromjesečje 2026., koji su objavili Institut međunarodnih financija i Ujedinjeni narodi.

Na vrhu ljestvice nalazi se Švicarska s gotovo 128 tisuća eura duga po stanovniku, što je više nego dvostruko od razine SAD-a. Razlog nije nužno financijska nevolja nego specifičnost švicarskog hipotekarnog sustava koji poreznim poticajima i praksom kreditiranja potiče vlasnike nekretnina da dulje drže hipotekarni dug umjesto da ga brzo otplaćuju.

Šest od prvih deset mjesta zauzimaju europske zemlje, a odmah iza Švicarske nalaze se Luksemburg s oko 82 tisuće eura i Norveška s oko 75.100 eura. Australija je na četvrtom mjestu s oko 71 tisućom eura, a među najzaduženijima su i SAD s oko 51.800 eura i Kanada s oko 50.200 eura po stanovniku. Kanada se posebno ističe jer ima najviši omjer duga kućanstava prema dohotku u skupini G7, s oko 1,75 eura duga na svaki euro raspoloživog dohotka sredinom 2025.

Ipak, visok dug kućanstava nije nužno sam po sebi pokazatelj financijskih problema. U razvijenim ekonomijama najčešće odražava visoke stope vlasništva nad nekretninama, dugoročno hipotekarno zaduživanje i razvijeno kreditno tržište. No visoka zaduženost kućanstva čini osjetljivijima na rast kamata, gospodarska usporavanja i padove vrijednosti nekretnina. U SAD-u su ovrhe u prvom tromjesečju 2026. porasle 26 posto na godišnjoj razini, a prosječna hipotekarna rata skočila je za 44 posto od 2021.

Slovenija je tik ispred Hrvatske, na 35. mjestu s oko 8500 eura po stanovniku, dok su u susjedstvu i Češka s oko 10.400 eura i Slovačka s oko 10.800 eura.