Električni auti sve su popularniji, ali Hrvatsku koče punionice

Električni automobili na hrvatskim cestama više nisu rijetkost. Ono što se prije desetak godina doživljavalo gotovo kao egzotika, danas sve više postaje dio svakodnevice. No, ako Hrvatska želi da e-mobilnost doista postane prvi izbor građana i poduzetnika, morat će riješiti pitanje koje se na tržištu konstantno ponavlja - manjak dostupnih, pouzdanih i jednostavnih punionica.

Jedna je to od ključnih poruka završne konferencije projekta 'Vozimo EKOnomično', održane u hotelu Hilton Garden Inn Zagreb u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Konferencija je okupila predstavnike Vlade, Europske komisije, gospodarstva te stručnjake iz područja prometa, zaštite okoliša i psihologije potrošača kako bi se otvorila rasprava o budućnosti održive mobilnosti u Hrvatskoj.

Na konferenciji je najavljen novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen podsjetio je da je Fond posljednjih godina iz nacionalnih sredstava uložio oko 63 milijuna eura u nabavu više od 11 tisuća energetski učinkovitih vozila.

– Prošle je godine tvrtkama i obrtnicima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti bilo dostupno više od 21 milijun eura, a odobreno je sufinanciranje za oko 2.500 vozila. Ove smo godine osigurali dodatnih 20 milijuna eura kojima nastavljamo sufinancirati nabavu energetski učinkovitih vozila za građane – poručio je Balen.

Državna tajnica Tanja Radić Lakoš istaknula je da su trenutačno otvoreni i pozivi vrijedni 45 milijuna eura za vozila s nultim emisijama za taksi prijevoznike i korisnike lakih dostavnih vozila, dok je u pripremi i novi financijski instrument putem HBOR-a, također vrijedan 45 milijuna eura.

Poticaji su promijenili tržište, ali infrastruktura zaostaje

Na prvom panelu, 'Od poticaja do promjene', sudjelovali su Ines Božičević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Damir Šoštarić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Sandra Pezelj Meštrić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvoje Paver iz Hrvatske gospodarske komore.

{---------- PAGE STOPPER ----------}

Na panelu je istaknuto da je Hrvatska već prošla važan dio puta od poticaja do šire primjene električnih vozila. Fond programe poticanja energetski učinkovitih vozila provodi već deset godina, a u tom se razdoblju znatno promijenila percepcija građana. Električna vozila više nisu nepoznanica, svijest o e-mobilnosti je viša, a poticaji su bitno pridonijeli rastu prodaje.

U sklopu dosad najvećeg programa sufinanciranja energetski učinkovitih vozila za poduzetnike, provedenog uz potporu sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odobreno je sufinanciranje za više od dvije tisuće električnih vozila. Najavljeno je i da se novi javni poziv za građane očekuje na jesen.

No, sudionici su upozorili da poticaji moraju biti kontinuirani i predvidljivi. Povremeni natječaji mogu stvarati tržišne skokove i distorzije, dok stabilan okvir građanima, poduzetnicima i distributerima omogućuje planiranje kupnje i ulaganja. Tržište električnih vozila više nije u fazi dokazivanja, ali još nije dovoljno zrelo da bi se moglo razvijati bez jasne i dugoročne javne politike.

Najveći izazov ostaje infrastruktura, odnosno dostupnost i pouzdanost punionica. Iako je tržište električnih vozila u Hrvatskoj posljednjih godina vidljivo napredovalo, mreža punionica još ne prati ambiciju masovnije e-mobilnosti. Istaknuto je da neke razvijenije zemlje, primjerice Norveška, imaju oko 400 punionica na 100 tisuća stanovnika, dok je Hrvatska trenutačno na približno 35 punionica na 100 tisuća stanovnika. To znači da je razlika više od deset puta, što jasno pokazuje zašto se kod dijela kupaca i dalje javlja dvojba oko praktičnosti prelaska na električni automobil.

Uz punionice, otvoreno je i šire pitanje prometne infrastrukture. U sljedećih pet godina bit će potrebna velika ulaganja i u cestovnu i u željezničku infrastrukturu, jer održiva mobilnost ne može se svesti samo na zamjenu benzina baterijom.

Kupac ne odlučuje samo računicom

Poseban dio konferencije bio je posvećen psihologiji potrošača. U keynote izlaganju 'Od namjere do odluke: Psihologija koja stoji između kupca i električnog vozila' Andrijana Mušura Gabor upozorila je da budućnost električne mobilnosti neće ovisiti samo o boljim baterijama i većem broju punionica, nego i o promjeni ponašanja ljudi.

Prema podacima prikazanima u izlaganju, 47 posto vozača u Europskoj uniji ima pozitivne ili vrlo pozitivne stavove prema baterijskim električnim vozilima, dok BEV-ovi čine 17 posto novih registracija. Drugim riječima, namjera postoji, ali se još ne pretvara dovoljno brzo u stvarnu kupnju.

Mušura Gabor odluku kupca objasnila je kroz COM-B model, odnosno kroz tri pitanja: znam li, mogu li i želim li. Kupcu nije dovoljno samo imati pozitivan stav. Mora razumjeti tehnologiju, imati dostupnu infrastrukturu i osjećati da je odluka financijski, praktično i psihološki prihvatljiva.

Pritom važnu ulogu imaju i tipične psihološke prepreke: sklonost statusu quo, averzija prema gubitku, strah od nedostatka dosega, precjenjivanje rijetkih negativnih scenarija i izbjegavanje neizvjesnosti. Kako je istaknuto, odluka o kupnji električnog vozila često je oblikovana percepcijom rizika, a ne samo objektivnim troškovima ili tehničkim karakteristikama.

Zanimljiv naglasak u izlaganju bila je i hrvatska 'skrivena EV prednost' – mogućnost kućnog punjenja. Prema prikazanim podacima, 76 posto stanovništva živi u kućama, 24 posto u stanovima, a u hrvatskim gradovima 43 posto stanovništva živi u kućama. Ondje gdje postoji mogućnost kućnog punjenja, električno vozilo prestaje biti logistički problem i postaje svakodnevna rutina.

Električna svakodnevica više nije eksperiment

U razgovoru 'Benzin vs. baterija', u kojem su sudjelovali moderator Ivan Vukušić i automobilist Juraj Šebalj, otvorene su teme percepcije električnih vozila, iskustva vožnje i najčešćih predrasuda. Šebaljeva poruka bila je realistična, benzin neće nestati preko noći, a vjerojatno ni u potpunosti. Električna vozila imaju sve snažniju ulogu, ali korisničko iskustvo i dalje ovisi o dostupnosti punionica, njihovoj ispravnosti, jednostavnosti plaćanja i osnovnim standardima usluge.

Drugi panel, 'Električna svakodnevica', bio je posvećen iskustvima stvarnih korisnika električnih vozila, sigurnosti i infrastrukturi. Na panelu su sudjelovali Krunoslav Damjanović, operativni direktor DHL-a, Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske, te Davor Blažek, direktor za strategiju i razvoj poslovanja NEXE Grupe.

Sudionici su istaknuli da su električna vozila u praksi uglavnom ispunila očekivanja, ali da njihov puni potencijal ovisi o brzini razvoja sustava koji ih podržava. Za tvrtke to znači da elektrifikacija voznog parka nije samo pitanje cijene vozila, nego i dostupnosti punjenja, organizacije ruta, vremena punjenja i pouzdanosti infrastrukture.