Kina razočarala rastom, tržišta nervozna, zlato i srebro na novim rekordima

Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak pale zbog slabijeg nego što se očekivalo rasta kineskog gospodarstva, dok je zbog geopolitičkih napetosti cijene zlata dosegnula rekordnu razinu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto.

Pritom su cijene dionica u Australiji, Indiji, Japanu i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,1 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,15 i 1,4 posto.

Azijske ulagače razočarao je podatak o rastu kineskog gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju za 4,5 posto na godišnjoj razini, što je najsporiji rast u gotovo tri godine.

Usporavanje rasta ponajviše je posljedica slabosti domaće potražnje, a negativno su na gospodarstvo utjecale i carine na uvoz kineske robe u SAD.

Ipak, u cijeloj prošloj godini kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 5 posto, što je u skladu s projekcijama vlasti.

Ulagači su oprezni i zbog pada terminskih indeksa na Wall Streetu i europskim burzama, što je posljedica rasta napetosti između SAD-a i europskih zemalja u vezi Grenlanda.

Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto i da će ih kasnije dodatno povećati ako europske zemlje ne dopuste Washingtonu kupnju Grenlanda.

Europske zemlje, pak, pripremaju odgovor. Financial Times piše da bi europske zemlje mogle pogoditi SAD s 93 milijarde eura carina ili ograničiti američkim tvrtkama pristup tržištu bloka.

Europske burze oštro pale zbog prijetnji carinama

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale jer SAD-a prijeti europskim zemljama uvođenjem carina ako ne pristanu na prodaju Grenlanda, a ove najavljuje protumjere. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,29 posto, na 10.207 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,21 posto, na 24.990 bodova, a pariški CAC 1,38 posto, na 8.145 bodova. Pad indeksa posljedica je rasta napetosti između SAD-a i europskih zemalja u vezi Grenlanda.

Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto i da će ih kasnije dodatno povećati ako europske zemlje ne dopuste Washingtonu kupnju Grenlanda.

Europske zemlje, pak, pripremaju odgovor. Financial Times piše da bi europske zemlje mogle pogoditi SAD s 93 milijarde eura carina ili ograničiti američkim tvrtkama pristup tržištu bloka.

Dolar oslabio, cijene nafte stagniraju

A zbog rasta geopolitičkih napetosti, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon prošlotjednog rasta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,24 posto, na 99,15 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,13 posto, na 157,90 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,25 posto, na 1,1625 dolara.

Cijene nafte, pak, ne bilježe veće pomake. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros oslabila 0,05 posto, na 64,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,04 posto, na 59,40 dolara.

Rekordne cijene zlata i srebra

A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital, pa su se okrenuli kupnji plemenitih metala.

Cijena zlata porasla je jutros 1,5 posto, na rekordnih 4.665 dolara po unci, dok je cijena srebra porasla 3,3 posto, na rekordnih 92,93 dolara po unci.