Europi nedostaje pola milijuna vozača, a mladi ne žele za volan

Cestovni transport na Starom kontinentu već godinama balansira na rubu održivosti, a najnoviji podaci Međunarodne unije cestovnog prometa (IRU) pokazuju da se logistički sektor suočava s velikim demografskim pritiskom.

Naime, na 18 analiziranih svjetskih tržišta trenutno je otvoreno čak 2,9 milijuna pozicija za profesionalne vozače kamiona. Europa pritom bilježi stopu nepopunjenosti od 13 posto, što kada pretvorimo u brojke znači da u Europi trenutno nedostaje točno 502.000 vozača.

Posljedice ovog deficita odavno su napustile okvire dispečerskih ureda i izravno pogađaju šire gospodarstvo, pa oko dvije trećine europskih prijevoznika priznaje da je prisiljeno odbijati nove ugovore jer naprosto nema tko sjesti za volan.

Manjak osjetan i u Hrvatskoj

Da se nedostatak vozača osjeti i u Hrvatskoj, potvrđuju nam iz domaće udruge profesionalnih vozača Convoy.

- Prijevoznici sve teže pronalaze vozače, a posebno one s iskustvom. Problem je i što dosta starijih vozača odlazi ili će uskoro otići u mirovinu, dok među mladima nema dovoljno interesa za ovaj posao. Zbog toga pojedini prijevoznici već imaju kamione koji stoje – potvrđuje Dragan Valjak iz Udruge Convoy.

Podaci IRU-a dalje navode kako je za 65 posto upravitelja transportnih kompanija manjak vozača danas predstavlja najkritičniji operativni problem, ostavljajući iza sebe brige o fluktuacijama cijena energenata ili regulatornim nametima. Situacija postaje još dramatičnija kada se pogleda dobna piramida sektora.

Do 2030. godine, dakle unutar idućih nekoliko godina, čak 660.500 europskih vozača odlazi u redovnu mirovinu. Riječ je o petini ukupne radne snage u europskom teretnom prometu koja nepovratno nestaje s tržišta, dok bazen iz kojeg bi se popunile te praznine ostaje gotovo prazan. Stoga se mnogi okreću vozačima iz drugih zemalja van Europe.

- Zapošljavanje vozača iz drugih zemalja može pomoći i već se dosta koristi, ali tu ima i problema. Nije dovoljno samo dovesti vozača i zaposliti ga. Treba riješiti dokumentaciju, potrebne kvalifikacije i upoznati ga s pravilima koja vrijede kod nas i u EU. Veliki problem može biti i jezik, jer vozač na terenu mora komunicirati s disponentima, policijom, te ljudima na utovaru i istovaru – dodaje Valjak.

Dodaju kako treba ubrzati administraciju za vozače koji već imaju potrebne kvalifikacije, ali istovremeno osigurati da poznaju propise i pravila rada u Europi.

- Također bi trebalo više napraviti da se domaćim mladim ljudima olakša ulazak u ovo zanimanje, posebno zbog dosta visokih troškova polaganja kategorija i potrebnih kvalifikacija – zaključuje Valjak iz Udruge Convoy

Percepcija zanimanja

U središtu ove krize nalazi se promjena u percepciji samog zanimanja. Godinama su poslodavci manjak pokušavali kompenzirati podizanjem osnovica i dnevnica, no izvješće naglašava pojavu takozvanog 'zida plaća'. Novac više nije dovoljan motivator za mlađe generacije koje odbijaju radne uvjete bazirane na tjednima provedenim na cesti, neadekvatnoj i nesigurnoj parkirnoj infrastrukturi te potpunom izostanku ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Ako dugolinijski prijevoznik radniku ne može ponuditi predvidljiv raspored, kvalitetnu opremu i zajamčeno vrijeme provedeno s obitelji, nikakva povišica ne zaustavlja odljev kadrova.

Rascjepkano tržište i neiskorišten potencijal

Dodatno, strukturna ranjivost europske logistike leži u njezinoj fragmentiranosti. Čak 98 posto poduzeća za cestovni prijevoz tereta u Europskoj uniji ima manje od deset zaposlenih, a ta mikro-poduzeća generiraju 79 posto ukupne zaposlenosti u branši. Upravo ti manji operateri bilježe za šest postotnih bodova veću stopu deficita u usporedbi s velikim logističkim konglomeratima. Mali prijevoznici nemaju financijski ni administrativni kapacitet za provedbu skupih međunarodnih regrutacijskih kampanja, uvoz radne snage iz trećih zemalja ili financiranje dugotrajnih procesa prekvalifikacije, navodi IRU.

Dodatan neiskorišteni potencijal leži u demografskim segmentima koje je sektor godinama ignorirao. Žene danas čine tek zanemarivih četiri posto profesionalnih vozača teretnih vozila u Europi, iako podaci pokazuju da se one za taj poziv odlučuju u ranijoj životnoj dobi od muških kolega. Privlačenje žena i mladih zahtijeva ozbiljnu transformaciju prateće infrastrukture duž europskih koridora, prije svega uređenje sigurnih, osvijetljenih i sanitarno uređenih odmorišta, ali i smanjenje administrativnih te financijskih barijera za stjecanje kvalifikacija.

Pojedinačne inicijative kompanija dale su svoje limite. Kako upozorava vodstvo IRU-a, bez koordiniranog zahvata vlada, strukovnih udruženja i regulatora, po uzoru na modele integrirane obuke kakvi se testiraju u Nizozemskoj i Finskoj, europski opskrbni lanci suočit će se s još jačim smanjenjem transportnih kapaciteta, rastom vozarina i posljedičnim usporavanjem industrijske proizvodnje. Problem manjka vozača prestao je biti interni izazov prijevozničkog ceha; postao je usko grlo cjelokupne europske ekonomije.