Radnu dozvolu često dobijete tek kad vam više ni ne treba

Među uspješnijim domaćim građevinarima posljednjih je godina postao vidljiv trend širenja na zahtjevnija zapadnoeuropska tržišta. Najčešće je bila riječ o nastupu u sklopu projekata, a poneki, poput Kamgrada, otvarali su i podružnice. Kamgrad je tako ušao u Švedsku i Njemačku, s jasnom idejom diverzifikacije rizika, no pandemijska kriza prisilila ga je da se potpuno okrene domaćem tržištu jer je održavati udaljeno poslovanje značilo trošiti previše energije. O tome kako tvrtka izgleda nakon fokusiranja na Hrvatsku, uvjetima i načinu rada u građevinarstvu, ulagačima i procesima, tržištu rada i stranim radnicima, razgovarali smo s dugogodišnjom članicom Uprave Kamgrada Mirjanom Igrec.

Nezaobilazno pitanje za sve poduzetnike danas povezano je sa zaljevskom krizom i rastom cijena energije. Koliko Kamgrad ima rezerva?

– Razmatramo različite scenarije, naravno. Čini mi se da se posljednjih nekoliko godina prečesto time bavimo, od korone preko rata u Ukrajini do sadašnje situacije. Stječe se dojam da nam to više nije nenormalno stanje, kao da smo se naviknuli na krizne situacije. No činjenica je da se otvara povećan rizik utjecaja krize na dobavljačke lance i cijene kritičnih proizvoda. To su neočekivane situacije i nije lako proniknuti kako će se i kojom dinamikom razvijati. Dogodio se rat, onda i blokada na poziciji važnoj za prijevoz nafte, što utječe na kretanje cijena energije koja nam je svima nužna i čija nam je cijena u svim kalkulacijama bitna. Nadamo se zdravom razumu.

U 2023. imali ste povijesno najbolji rezultat, preklani je pala dobit, ali zadržana je razina prihoda. Kako izgleda situacija za 2025.?

– Financijski izvještaji za proteklu godinu definirani su i revidirani. U godini iza nas prihod je rastao za nešto više od 10 posto, a profitabilnost je bila mnogo bolja nego 2024. Jednako je važno da smo sve ugovorene poslove završili u roku i onoliko kvalitetno koliko se od nas očekuje. Ukratko, zadovoljni smo prošlom godinom.